Ovaj paradoks decenijama je zbunjivao psihologe, ali najnovija istraživanja ukazuju da odgovor leži u nečemu mnogo moćnijem od urođenih sposobnosti; upornosti, karakteru i emocionalnoj zrelosti.
Visok koeficijent inteligencije (IQ) decenijama se smatrao sigurnim putem ka uspjehu, ali naučni dokazi pokazuju drugačiju sliku.
Mit o IQ
Još je psiholog Luis Terman, koji je pokrenuo čuvenu studiju prateći 1.500 djece sa izuzetno visokim IQ-om, zaključio da “inteligencija i postignuće nisu ni približno savršeno povezani”. Iako su neki ispitanici postali ljekari i advokati, većina je završila u znatno skromnijim zanimanjima, prenosi Net.hr.
Razliku između najuspješnijih i najmanje uspješnih nisu činili bodovi na IQ testu, već osobine poput upornosti i samopouzdanja.
Savremena istraživanja potvrđuju ove zaključke. Analiza Viskonsinske longitudinalne studije, koja prati oko 10.000 ljudi, pokazala je da uticaj inteligencije na ekonomski uspjeh gotovo u potpunosti zavisi od obrazovanja.
Viši IQ olakšava sticanje diplome, ali upravo obrazovanje, a ne sama inteligencija, najviše utiče na visinu zarade i razvoj karijere. Kada se uporede ljudi sa istim nivoom obrazovanja, IQ objašnjava svega jedan do dva odsto razlika u primanjima.
Ako IQ nije presudan, šta jeste?
Psiholog Anđela Dakvort odgovor vidi u konceptu “grit”, koji se najčešće prevodi kao istrajnost ili upornost. Riječ je o spoju strasti i istrajnosti usmjerenih ka dugoročnim ciljevima.
Ova osobina sastoji se od dvije ključne komponente – upornosti u ulaganju napora i dosljednosti interesovanja.
Njena istraživanja pokazala su da je upravo upornost bila najbolji pokazatelj ko će uspješno završiti izuzetno zahtjevan početni program obuke na Vojnoj akademiji Vest Point, nadmašivši inteligenciju, liderski potencijal i fizičku spremnost.
Slični rezultati dobijeni su i kod takmičara u spelovanju riječi. Oni najuporniji postizali su najbolje rezultate ne zato što su bili talentovaniji, već zato što su više vremena provodili u usmjerenoj i planskoj vježbi.
Dakvort ističe da trud ima dvostruku vrijednost – talenat uz trud postaje vještina, a vještina uz dodatni trud prerasta u postignuće.
Dobra vijest je da se upornost može razvijati, a njen temelj je takozvani razvojni način razmišljanja – uvjerenje da se sposobnosti grade učenjem, trudom i prihvatanjem grešaka kao dijela procesa.
Važna je i emocionalna inteligencija
To, naravno, ne znači da IQ nije važan. Inteligencija jeste pouzdan pokazatelj školskog uspjeha i rezultata u složenim poslovima.
Proširena studija na Vest Pointu pokazala je da je upornost bila ključna za završavanje obuke, dok je kognitivna sposobnost bila najbolji prediktor akademskih ocjena.
Drugim riječima, inteligencija pomaže da se gradivo razumije, a upornost da se istraje kada učenje postane teško.
Treći važan faktor je emocionalna inteligencija (EQ). Koncept koji je popularizovao psiholog Danijel Goleman podrazumijeva sposobnost razumijevanja i upravljanja sopstvenim i tuđim emocijama.
Samosvijest, samokontrola, empatija i socijalne vještine posebno su važne za uspjeh u timskom radu i na liderskim pozicijama.
Stručnjaci zaključuju da uspjeh nije određen samo brojem poena na testu inteligencije. On je rezultat međusobnog djelovanja kognitivnih sposobnosti, karakternih osobina i emocionalnih vještina. Dok inteligencija predstavlja potencijal, upornost ga pretvara u rezultat, a emocionalna inteligencija omogućava uspješnu saradnju sa drugima.
Za razliku od IQ, koji je relativno stabilan tokom života, karakter i emocionalne vještine mogu da se razvijaju, zbog čega put ka uspjehu ostaje otvoren za svakoga ko je spreman da uloži trud.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.