Ljudi vijekovima tragaju za odgovorima na ova pitanja. Dok nauka nije potvrdila postojanje zagrobnog života, a religije nude različita tumačenja, svoje viđenje iznio je i Kris Langan, Amerikanac poznat po izuzetno visokim rezultatima na testovima inteligencije i sopstvenoj teoriji o prirodi stvarnosti.
Langanu se pripisuje IQ između 190 i 210, pa ga mediji često predstavljaju kao jednog od najinteligentnijih ljudi na svijetu. Ipak, takve procjene treba uzeti sa rezervom: rezultati na krajnjem vrhu skale teško su uporedivi, a univerzalno priznata titula „najpametnijeg čovjeka na svijetu“ ne postoji.
Na direktno pitanje da li vjeruje da Bog postoji, Langan je odgovorio potvrdno. Njegovo objašnjenje, međutim, izlazi iz okvira uobičajenih religijskih tumačenja.
Kako Langan objašnjava Boga?
Langan je tvorac Kognitivno-teoretskog modela univerzuma, poznatog kao CTMU, kojim pokušava da objedini svijest, stvarnost i postojanje.
Iz tog modela proizlazi i njegovo shvatanje Boga. Langan smatra da stvarnost ima sopstveni identitet, čija svojstva, prema njegovom tumačenju, odgovaraju osobinama koje velike svjetske religije pripisuju Bogu.
Boga, dakle, ne opisuje samo kao biće „iznad nas“, već ga povezuje sa samom prirodom i izvorom stvarnosti.
Riječ je o njegovom filozofskom i metafizičkom tumačenju, a ne o naučno potvrđenoj činjenici.
Šta nas čeka poslije smrti?
Govoreći o smrti, Langan je iznio uvjerenje da prestanak fizičkog života ne mora da znači i kraj postojanja.
U njegovom tumačenju, smrt predstavlja prekid veze sa fizičkim tijelom, nakon čega se svijest „vraća“ izvoru stvarnosti i nastavlja da postoji u drugačijem obliku.
Pominjao je i mogućnost postojanja drugačijeg „tijela“ koje bi omogućilo taj nastavak. I ove ideje dio su njegovog metafizičkog viđenja, a ne naučno potvrđenog objašnjenja života poslije smrti.
Smrt nije kraj
Langan smatra da bi stanje nakon smrti moglo da nalikuje meditaciji – obliku postojanja oslobođenom ograničenja tijela, prostora i vremena kakve poznajemo.
Govoreći o reinkarnaciji, iznio je ideju da različiti životi, ukoliko postoje, ne moraju nužno da slijede jedan za drugim. Iz perspektive drugačije ravni postojanja, smatra on, mogli bi da postoje istovremeno.
Ove ideje pripadaju njegovoj filozofskoj teoriji o stvarnosti i svijesti. Ne postoje naučni dokazi koji potvrđuju da svijest nakon smrti nastavlja da postoji na način koji opisuje.
Njegov stav je, ipak, nedvosmislen: Langan vjeruje da smrt fizičkog tijela nije kraj našeg postojanja. Upravo je tim uvjerenjem privukao veliku pažnju govoreći o jednom od najstarijih ljudskih pitanja, navodi ŽenaBlic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.