Dok pojedinim žbunovima prija blago jesenje sređivanje, kod drugih bi orezivanje u ovom periodu moglo da ukloni pupoljke iz kojih bi naredne godine trebalo da se razviju cvjetovi.
Problem je i u tome što rezidba može da podstakne razvoj novih izdanaka. Ako nakon toplih dana nastupi naglo zahlađenje, mlade grane neće imati dovoljno vremena da ojačaju prije mraza. Vlažno jesenje vrijeme dodatno povećava rizik od pojedinih gljivičnih oboljenja, naročito kada se biljke orezuju tokom kiše.
Zato je prije nego što uzmete makaze važno da znate kojim biljkama orezivanje u oktobru može da koristi, a koje je bolje ostaviti na miru do kasne zime ili proljeća.
Kako pravilno orezivati biljke u oktobru?
Najvažnije pravilo je da se ne ravnate isključivo prema kalendaru. Vrijeme orezivanja zavisi od vrste biljke, klimatskih uslova i toga da li je završila vegetaciju. U hladnijim krajevima biljke ranije ulaze u mirovanje, dok u toplijim jesen može duže da traje.
Za početak se držite jednostavnog pravila: uklanjajte samo suve, oštećene i bolesne grane kada je to potrebno, a veće zahvate ostavite za period koji odgovara konkretnoj biljci.
Orezivanje obavljajte tokom suvog vremena, koristeći čiste i oštre makaze. Ako primijetite bolesnu granu, očistite alat prije nego što nastavite s orezivanjem drugih biljaka kako biste smanjili rizik od prenošenja bolesti.
Pet biljaka kojima može da prija orezivanje u oktobru
1. Japanska suručica
Japanska suručica omiljena je u ukrasnim baštama zbog kompaktnog rasta, dugog ljetnog cvjetanja i lišća koje u jesen može da poprimi upečatljive boje.
U oktobru je možete blago srediti, ukloniti suve i oštećene grančice i odrezati preostale uvele cvasti. Ipak, glavno oblikovanje žbuna najčešće je bolje obaviti u kasnu zimu ili rano proljeće, prije nego što počne intenzivan rast.
2. Metličasta i drvenasta hortenzija
Kod hortenzija je posebno važno da znate kojoj vrsti pripadaju, jer se ne orezuju sve na isti način.
Metličaste i drvenaste hortenzije cvjetaju na izdancima koji nastaju tokom tekuće godine, pa se dobro prilagođavaju proljećnoj rezidbi. U oktobru je dovoljno ukloniti suve, oštećene i bolesne grane, a po potrebi i teške uvele cvasti koje bi mogle da se polome pod snijegom.
Krupnolisne i hrastolisne hortenzije ne treba rutinski orezivati u jesen, jer se na starim granama već mogu nalaziti formirani pupoljci za naredno cvjetanje. Jaču rezidbu većine hortenzija bolje je ostaviti za odgovarajući termin u kasnu zimu ili proljeće.
3. Maline
Jesenje orezivanje malina zavisi od sorte i načina na koji biljka donosi plodove.
Kod ljetnih sorti, koje rađaju na dvogodišnjim izdancima, stare stabljike koje su već donijele rod mogu da se uklone pri osnovi. Mlade izdanke, koji će rađati naredne godine, treba sačuvati i po potrebi vezati.
Kod remontantnih malina, koje mogu da rađaju i ljeti i u jesen, postupak je drugačiji. Ako želite dvije berbe, ne treba nasumično skraćivati sve izdanke jer se time može ukloniti dio budućeg roda.
Ako se uzgajaju za jednu jesenju berbu, često se svi izdanci uklanjaju pri osnovi nakon završetka sezone. Ipak, prije toga važno je utvrditi koji način uzgoja primjenjujete.
4. Borovnice
Oktobar je pogodan za pregled žbuna borovnice i uklanjanje suvih, polomljenih i bolesnih grana. Možete odstraniti i očigledno oštećene izdanke koji se ukrštaju i ometaju rast.
Međutim, ozbiljnije prorjeđivanje i uklanjanje starih grana bolje je ostaviti za kasnu zimu ili rano proljeće, kada se lakše procjenjuje struktura žbuna.
Tada se rezidbom može podstaći razvoj novih izdanaka i održavati dobra rodnost.
5. Ruže
U oktobru ružama najčešće prija blago sređivanje, ali ne i radikalno skraćivanje. Predugačke i tanke izdanke koji se snažno povijaju na vjetru moguće je umjereno skratiti kako bi se smanjio rizik od lomljenja.
Glavno orezivanje većine žbunastih ruža ostavlja se za kasnu zimu ili rano proljeće, u zavisnosti od vrste i lokalnih uslova.
Važno je i da uklonite opalo lišće i biljne ostatke oko žbunova, naročito ako su se tokom sezone pojavljivale crne pjege ili druge gljivične bolesti. Tako ćete smanjiti količinu zaraženog materijala koji ostaje u bašti.
Kada se orezuju magnolija i gardenija?
Kod magnolije i gardenije vrijeme rezidbe zavisi od vrste, klime i mjesta na kojem se biljka uzgaja. U toplijim krajevima blago sređivanje nakon završetka cvjetanja može biti odgovarajuće, ali oktobar nije univerzalno najbolje vrijeme za ove vrste.
Magnoliju je uglavnom najbolje orezivati nakon cvjetanja, uz što manje intervencija. Gardeniju takođe treba orezivati pažljivo jer pretjerano skraćivanje može da smanji broj cvjetova u narednoj sezoni.
Ako biljka još cvjeta ili nije završila aktivan rast, bolje je sačekati.
Voćke u oktobru – uklonite oštećene grane, ali ne žurite s velikom rezidbom
Kod voćaka se u oktobru uglavnom ne preporučuje velika rezidba kojom se mijenja struktura krošnje. U ovom periodu možete ukloniti polomljene i očigledno bolesne grane, kao i mumificirane plodove koji su ostali na stablu.
Kod jabuke i kruške treba pregledati grane koje dodiruju zemlju ili su oštećene, dok je kod šljive i kajsije posebno važno ukloniti bolesne dijelove.
Ipak, veće zahvate treba planirati u skladu s vrstom voćke i lokalnim uslovima, jer se pojedine vrste ne orezuju u istom periodu.
Koje biljke ne treba orezivati u oktobru?
Postoje biljke kod kojih jesenja rezidba može da napravi više štete nego koristi. Posebno treba biti oprezan s vrstama koje cvjetaju na granama formiranim prethodne godine, jer se na njima već mogu nalaziti pupoljci za narednu sezonu.
Jorgovan, forzicija i rododendron ne bi trebalo rutinski da se orezuju u oktobru. Kod njih se glavno orezivanje, ako je potrebno, obavlja nakon cvjetanja ili u skladu s potrebama konkretne vrste.
Treba izbjegavati i nepotrebno jesenje skraćivanje ukrasnih trava, rudbekija i ehinacee. Njihove osušene stabljike i sjemene glavice daju bašti zanimljiv izgled tokom zime, a istovremeno mogu da posluže kao hrana i sklonište za ptice i druge korisne životinje.
Kod drveća kao što su javor, breza, joha i brijest takođe treba izbjegavati nepotrebnu rezidbu u nepovoljnom periodu. Za veće zahvate najbolje je provjeriti preporučeni termin za konkretnu vrstu, dok uklanjanje većih grana treba prepustiti stručnjaku.
Ne zaboravite na korijenske izdanke
Neke vrste drveća i žbunja stvaraju izdanke oko osnove biljke. Ako ih ostavite da se nekontrolisano razvijaju, mogu da naruše izgled žbuna i postepeno formiraju gustu masu mladih stabljika.
Takvi izdanci mogu se pojaviti kod bagrema, jorgovana, forzicije, ruja i pojedinih voćaka. Ako je riječ o neželjenom rastu, uklonite ih što bliže mjestu na kojem izbijaju, vodeći računa da ne oštetite koru ili korijen glavne biljke.
Ipak, prije uklanjanja provjerite da li je izdanak zaista neželjen, jer kod nekih biljaka može biti dio prirodnog načina rasta ili obnove.
Kada je bolje odložiti orezivanje?
Ako je vrijeme kišovito, maglovito ili vjetrovito, ili se očekuje naglo zahlađenje, odložite sve zahvate koji nisu neophodni. Biljke koje još nisu završile vegetaciju ne treba podsticati na novi rast, a velike rezove najbolje je planirati za period koji odgovara određenoj vrsti.
Jesenje sređivanje bašte ne mora da znači temeljno skraćivanje svega što je poraslo tokom ljeta. Često je dovoljno ukloniti ono što je suvo, polomljeno ili bolesno, sačuvati zdrave grane i sačekati pravi trenutak za ozbiljniju rezidbu, prenosi glossy.espreso.co.rs .
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.