Ipak, to ne važi za sve vrste. Postoje biljke koje zimu treba da dočekaju bez makaza, jer se upravo na starim granama formiraju cvijetovi za narednu sezonu. Njihovo orezivanje u pogrešno vrijeme može značiti manje cvjetova ili potpuni izostanak cvjetanja.
Iako dvorište tokom zime djeluje uspavano, pojedinim biljkama su tada potrebni zalivanje, malčiranje i rezidba. To se uglavnom odnosi na listopadno drveće, voćke i ruže. Međutim, brojne izdržljive biljke zimi ne zahtevaju nikakvo orezivanje – naprotiv, tada ih je najbolje ostaviti na miru.
Azaleje su primjer biljaka koje se ne orezuju zimi. One formiraju pupoljke tokom leta, pa bi zimska rezidba značila uklanjanje budućih cvijetova. Idealno vrijeme za orezivanje je kasno proljeće, odmah nakon cvjetanja.
Ehinacea može ostati neorezana tokom cijele zime. Suve cvasti i sjeme predstavljaju važan izvor hrane za ptice u hladnim mesecima. Orezivanje je najbolje obaviti u proljeće, kako bi biljka bila bujnija i dugotrajnija tokom sezone, prenosi Najžena.
Hojhera, poznata i kao koralni zvončić, ne zahtjeva zimsku rezidbu osim ako postoje suvi ili oštećeni delovi. Orezivanje se preporučuje u rano proleće, dok je u jesen dovoljno ukloniti uvelo lišće. Zbog plitkog korijena, malčiranje je veoma korisno za prezimljavanje.
Dren se može orezivati zimi, ali to nije neophodno. Najbolje vrijeme za oblikovanje je kasna jesen ili rano proljeće, dok rezidbu u kasno proljeće i ljeto treba izbjegavati.
Kod forzicije je važno znati da cvijeta na starim granama. Zbog toga se ne orezuje zimi, već u proljeće, odmah nakon cvjetanja. Tada se uklanja do trećine najstarijih grana, kako bi se podstakao rast novih.
Orlovi nokti uglavnom cvjetaju na starom drvetu i zato se tokom zime ne diraju. Orezivanje se obavlja leti, nakon cvetanja, dok se pojedine sorte koje cvetaju na novim izdancima orezuju krajem zime.
Jasmin se orezuje tek nakon cvjetanja, koje je najčešće u proljeće. Zimi je dozvoljeno uklanjanje samo bolesnih ili oštećenih grana.
Isto važi i za jorgovan – zimska rezidba se izbegava, a orezivanje se obavlja nakon cvjetanja. Blago proređivanje poboljšava cirkulaciju vazduha i zdravlje biljke, dok pretjerano orezivanje može smanjiti cvjetanje.
Magnolije zahtijevaju posebno pažljiv pristup. Pošto cvjetaju na starom drvetu, orezuju se odmah nakon cvjetanja, krajem zime ili u proljeće. Mnogi ih oblikuju u formu drveta uklanjanjem donjih grana.
Crveni javor je izuzetno otporan i dugovječan i zahtjeva minimalnu rezidbu. Zimsko orezivanje se ne preporučuje, a eventualni zahvati se obavljaju krajem leta ili u jesen, uz izbjegavanje sječenja debelih grana.
Kod rododendrona važi pravilo da se ne orezuju zimi. Rezidba se obavlja u proljeće, nakon cvjetanja, najkasnije do početka leta, kako se ne bi oštetili pupoljci za narednu godinu.
Ruzmarin se orezuje tek nakon cvjetanja, od proljeća do ljeta. Važno je ne uklanjati više od trećine biljke odjednom i obezbediti mu zaštićeno mesto pre prvih mrazeva.
Sedumi se tokom zime ostavljaju neorezani, jer su dekorativni i otporni. Uklanjaju se samo suvi i bolesni dijelovi, dok se u ranoj ljetnjoj sezoni mogu blago štipkati radi većeg volumena.
Za uspješno prezimljavanje biljaka preporučuje se unošenje saksijskih biljaka u zatvoren prostor, njihova postepena aklimatizacija, uklanjanje insekata pre unošenja, kao i malčiranje biljaka koje ostaju napolju. Redovno uklanjanje mrtvih dijelova dodatno smanjuje rizik od štetočina i bolesti.
Pravilno odabrano vrijeme rezidbe često je presudno za bujno cvjetanje i zdrav rast biljaka – a kod mnogih vrsta, zima je period kada makaze treba ostaviti po strani.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.