Dok crkva ovaj dan obilježava u strogoj tišini i molitvi, u domovima širom Srbije vlada posebna atmosfera, to je vrijeme kada se završavaju posljednji važni poslovi kako bi kuća potpuno spremna dočekala najveći praznik.
U zavisnosti od kraja zemlje, običaji se razlikuju, ali je cilj svuda isti: dostojanstven ispraćaj posta i priprema za vaskršnju radost. Iako se u većem delu Srbije jaja farbaju na Veliki četvrtak ili Veliki petak, postoje oblasti u kojima je upravo subota rezervisana za ovaj ritual, a u nekim krajevima se vjeruje da se baš na današnji dan jaja boje isključivo u crvenu boju, simbolizujući prolivenu krv i novi život.
Domaćice u Homolju danas mese vaskršnjak, poseban kolač ukrašen bosiljkom, dok se u Banatu pripremaju mali kolači koji se, prema starom običaju, nose na groblje. Dan bi trebalo početi rano, jer narodno vjerovanje nalaže da se lenjost danas ne prašta. Potrebno je očistiti dom i pripremiti svu hranu koja će se naći na vaskršnjoj trpezi, kako bi se nedjelja provela u potpunom miru.
Međutim, pored fizičkog rada, Velika subota nosi i stroga pravila o uzdržavanju. Vjernici znaju da je ovo dan koji se provodi u tišini, bez vike i veselja, uz strogi post. Vjeruje se da uveče treba jesti samo hljeb i piti samo vodu. Takođe, stari običaji strogo zabranjuju ručne radove poput šivenja i krpljenja, a vjeruje se i da zemlja mora da miruje, pa se nikakvi radovi u polju ili bašti ne preduzimaju.
Ono što ovaj dan čini posebno važnim jeste podsećanje na ljudskost i plemenitost. Narodno predanje kaže da na Veliku subotu obavezno treba učiniti neko dobro ili milosrdno djelo. Vjeruje se da će onome ko pomogne drugome ili učini gest dobrote, cela naredna godina krenuti nabolje. Na taj način, kroz rad, tišinu i plemenitost, vernici se duhovno pripremaju za trenutak kada će se u ponoć oglasiti zvona i objaviti pobjedu života nad smrću, prenosi Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.