Klimatske promjene će vjerovatno najteže pogoditi Afriku, Južnu Ameriku i Bliski istok, jer ti regioni imaju veće prosječne temperature i ekonomije manje veličine, što ih čini ranjivijim na uticaj klimatskih promjena, navodi se u izvještaju, prenosi CNBC.
Međunarodni monetarni fond predviđa da će globalni rast ove godine dostići 3 procenta, što je najniži nivo od globalne finansijske krize.
Sjedinjene Države, najveća svjetska ekonomija, dodaje se dalje, takođe neće izbjeći uticaj klimatskih promjena. SAD bi mogle da zabilježe smanjenje stope privrednog rasta za više od 1,0 posto u naredne 3 decenije usljed globalnog otopljavanja.
Američka Nacionalna kancelarija za ekonomska istraživanja u avgustu je objavila da bi rast po glavi stanovnika u SAD mogao da opadne za 10,5 procenata tokom naredne 81 godine, zbog očekivanog povećanja temperature vazduha širom svijeta, napominje CNBC.
U scenariju EIU o klimatskim promjenama predviđa se da će američka ekonomija do 2050. biti manja za 1,1 odsto nego što bi bila bez klimatskih promjena – konstatuje se u izveštaju.
Nedavni događaji u Sjedinjenim Državama pokazali su da čak i u većim razvijenim ekonomijama postoje ozbiljne ranjivosti, naglašava EIU u studiji, ukazujući u tom kontekstu na veću učestalost i intenzitet požara u Kaliforniji.
Prošle godine je u jednom izvještaju američke vlade navedeno da će klimatske promjene koštati ekonomiju SAD milijarde dolara. Taj isti izvještaj Bijela kuća je odbacila, objavio je Rojters.
Svjetski lideri se početkom decembra sastaju u Madridu na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, na kojoj će razgovarati o tome kako da se rast prosječne globalne temperature ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa – što je glavni cilj Pariskog klimatskog sporazuma postignutog 2015. godine.
Sjedinjene Države su, međutim, početkom ovog mjeseca započele zvanični postupak povlačenja iz Pariskog sporazuma tvrdeći da on nameće “nejednak” ekonomski teret zemljama, podsjeća CNBC.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu