Sada odbjegli sirijski predsjednik Bašar al Asad, koji je bio na vlasti od 2000. nakon smrti oca Hafeza, nasilno je ugušio mirne proteste protiv svog režima 2011, što je dovelo do izbijanja građanskog rata u kojem je ubijeno više od pola miliona ljudi, dok ih je šest miliona raseljeno.
Militantna Islamska država (ISIS) zauzela je mnoge sirijske gradove 2014-2015, nakon čega su SAD pokrenule međunarodnu koaliciju koja je teritorijalno porazila ISIS u Siriji. Nakon toga su se tri politička entiteta – Sirijska privremena vlada, Sirijska vlada spasa i Rožava (Zapadni ili Sirijski Kurdistan) – pojavila na teritoriji Sirije da izazovu Asadovu vlast.
Munjevita ofanziva
Sada je koalicija pobunjenika, predvođena moćnom grupom Hajat Tahrir al Šam (HTS) u munjevitoj ofanzivi protiv Asadovih snaga zauzela ključne gradove, uključujući glavni grad Damask, i dovela do pada Asadovog režima.
Pobunjenici su započeli ofanzivu 27. novembra, a do 7. decembra uveče zauzeli su Alep, Idlib, Hamu Deir ez Zor, Daru i Homs. Potom su ušli u Damask, gdje su skinuli simbole Asadove vlasti, dok su vladine snage napustile prijestolnicu.
Asad je pobjegao iz zemlje i trenutno se nalazi u Rusiji, gdje je dobio azil “iz humanitarnih razloga”. Kremlj je rekao da je odluku o davanju političkog azila Asadu donio lično predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Nakon Asadovog pada, ogromne kolone su zabilježene na putu ka i iz Damaska. Dok se sirijske izbjeglice vraćaju svojim kućama nakon rušenja režima, drugi, vjerovatno njegove pristalice, bježe i napuštaju zemlju.
Dok Sirijci slave na ulicama, a zemlja i svijet se oporavljaju od šoka usljed iznenadne ofanzive sirijskih pobunjenika, otvara se pitanje šta će biti sa zemljom koja je zbog građanskog rata bila podijeljena više od 13 godina.
For those who don’t remember just how chaotic the Syrian Civil War was.
13 years of war in 2 minutes
🟥 Assad 🟩 Syrian rebels🟨 Kurdish-led SDF⬛️ ISIS
ISIS really controlled a huge areas back in 2015-2016 pic.twitter.com/MNFiYKovSy
— Visegrád 24 (@visegrad24) December 8, 2024
Šta će biti sa Sirijom – 7 opcija
Ne zna se ko vlada Sirijom. Zemlja je duboko podijeljena i ovo trenutak ogromne opasnosti. Mnogo odgovornosti je sada na moćnoj grupi HTS, koju predvodi Abu Muhamed al Džavlani. Grupa je prethodno bila povezana sa Al Kaidom, sa kojom je javno raskinula veze 2016.
SAD i Britanija je smatraju terorističkom organizacijom, a Vašington je kao nagradu za hapšenje Džavlanija nudio 10 miliona dolara. Ali pokret je nastojao da se distancira od svojih ekstremističkih korena i umjesto toga naglašava posvećenost toleranciji prema manjinama.
Prelazna Vlada: Mogla bi se formirati prelazna Vlada koja bi okupljala predstavnike opozicionih grupa, civilnog društva i preostale elemente režima koji su voljni da pregovaraju. Ovo bi mogle da pomognu UN ili neko drugo međunarodno tijelo. Problem mogu biti duboke podjele među sirijskim opozicionim frakcijama, nedostatak povjerenja i potencijalne razlike ekstremističkih grupa
Izbori: Mogli bi da se održe izbori pod međunarodnim nadzorom kako bi se uspostavila nova vlada. To bi zahtijevalo značajne pripreme, uključujući stvaranje bezbjednog okruženja, izradu nacrta novog ustava i rješavanje pitanja raseljenja miliona Sirijaca. Logistički i bezbjednosni izazovi organizovanja slobodnih i fer izbora u Siriji, uz prisustvo rivalskih frakcija, čine ovo teškim zadatkom
Podjela moći: Da bi se prilagodio raznolikom pejzažu Sirije, mogao bi se uvesti federalni ili decentralizovani politički sistem. Ovo bi regionima poput teritorija pod kontrolom Kurda moglo dati veću autonomiju. Bez snažnog centralnog nadzora, ovaj pristup rizikuje dalju fragmentaciju i potencijalnu dominaciju regionalnih milicija
Uloga različitih ključnih igrača: Sirijska nacionalna koalicija ili druga opoziciona tijela mogu tražiti da vode vladu poslije Asada. Međutim, njihov legitimitet i jedinstvo ostaju pod znakom pitanja. Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima mogle bi se zalagati za priznanje i autonomiju u sjevernoj Siriji. Neki ostaci Asadovog režima mogu pokušati da se integrišu u novu vladu ili utiču na nju, posebno ako zadrže kontrolu nad strateškim oblastima
Faktor međunarodnog uticaja: Zemlje poput Turske, Irana i Saudijske Arabije će vjerovatno imati riječ u oblikovanju Sirije nakon Asada. Turska će, na primjer, željeti da obuzda kurdsku autonomiju, dok će Iran nastojati da zadrži svoj uticaj.
Potreba za rekonstrukcijom: Obnova razorene infrastrukture i ekonomije Sirije biće kritična. Međunarodni donatori mogu povezati pomoć sa političkim reformama. Osiguranje bezbjednosti kako bi se spriječilo ponovno pojavljivanje ekstremističkih grupa kao što je ISIS biće glavni prioritet
Zemlja može da utone u novi haos: Vakuum moći mogao bi da dovede do produžene nestabilnosti, sa rivalskim frakcijama i stranim silama koje se bore za kontrolu. Iskustva Libije i Iraka poslije promjene režima naglašavaju opasnosti od haotične tranzicije.
Šta kaže svijet
Međunarodna zajednica je složna da je potrebna uredna tranzicija vlasti.
Rusija
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je u nedjelju da je Asad, nakon pregovora sa nizom učesnika sirijskog sukoba, odlučio da podnese ostavku na funkciju i napustio svoju zemlju, dajući instrukcije o mirnom prenosu vlasti, kao i da Rusija nije učestvovala u pregovorima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da ruska vojska u Siriji čini sve što je potrebno da osigura bezbjednost svojih vojnih baza u toj zemlji. Naglasio je da je trenutno prerano govoriti o održavanju ruskog vojnog prisustva u Siriji.
SAD
Predsjednik SAD Džo Bajden izjavio je da Asad “treba da snosi odgovornost” za svoje postupke, kao i da će SAD sarađivati sa svojim partnerima i zainteresovanim stranama u Siriji, pomažući im da se izbore sa rizicima.
SAD održavaju kontakt sa opozicionim snagama u Siriji, uključujući pokret HTS, javio je list Vašington post, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika. U izvještaju se navodi da će SAD dozvoliti da se HTS ukloni sa liste terorističkih grupa, kako bi se omogućilo uspostavljanje bližih veza sa tom grupom. Visokorangirani zvaničnik američke vlade izjavio je u nedjelju da je Vašington spreman da pomogne Siriji u procesu prenosa vlasti, ali da će konkretne odluke biti donijete na osnovu postupaka HTS i drugih grupa.
Francuska
Francuska će podržati političku tranziciju u Siriji nakon pada Asada, izjavio je v.d. francuskog ministra spoljnih poslova Žan-Noel Baro i najavio da će Francuska u narednim danima poslati specijalnog diplomatskog izaslanika u Siriju.
Kina
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo na što brže pronalaženje političkog rješenja za Siriju kako bi se obnovili stabilnost i red.
Turska
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan pozvao je na uspostavljanje inkluzivne administracije u Siriji, ocijenivši da je počelo ”novo razdoblje” za tu zemlju, nakon pada Asada, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu