To je bio samo jedan od mnogih pokušaja Donalda Trampa da se umiješa u konklavu u koju jednostavno nije mogao da se ne uključi, s obzirom na to da je već zasjenio sahranu pape Franje svojim pregovorima o miru i podrškom omiljenim kandidatima za papu.
Sveštenici nisu bili spremni da izaberu papu iz globalne supersile, rekao je jedan kardinal za Politiko. Ipak, kada se 133 kardinala birača zatvorilo u Sikstinskoj kapeli u srijedu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za nekoga ko bi, vjerovatno, mogao da bude protivteža impulsivnom američkom predsjedniku. Ovo nije bilo potpuno slučajno. Kada su se kardinali konačno složili oko novog pape, među progresivcima je bilo jasno da je papa Lav XIV, 69-godišnji bivši misionar sa mješovitim porijeklom, lider koji može pružiti alternativni glas u odnosu na Trampa, prema riječima gore pomenutog i još jednog kardinala. Prevost je u četvrtak pomazan za papu Lava XIV.
Iako to nije bio glavni razlog odluke, koja je vođena suptilnijim unutrašnjim razmatranjima, imati američkog papu koji bi mogao da predstavlja protivtežu Trampovoj retorici bio je “dar sa neba”, rekao je jedan od sveštenika za Politiko, govoreći pod uslovom anonimnosti.
I zaista, na papiru, papa Lav izgleda da se protivi gotovo svemu što američki predsjednik predstavlja.
Očekuje se da će Lav XIV, prema mišljenju progresivnih posmatrača, nastaviti humani pristup papstvu koji je izazivao bijes tvrdokornih Trampovih pristalica i koji je favorizovao papa Franja, generalno podržavajući napore svog prethodnika da Crkvu učini tolerantnijom prema grupama koje je istorijski progonila.
Za razliku od izolacionističkog stava američkog predsjednika, očekuje se da će papa Lav XIV nastaviti Franjinu politiku davanja većeg prava glasa lokalnim crkvama na mjestima kao što su Afrika, Azija i Latinska Amerika. Podrška kardinala iz tih rastućih centara moći katoličkog svijeta bila je ključna u konklavi koja je dovela do njegovog izbora.
Najveći problem između pape Lava XIV i Trampa
Možda je najveće pitanje oko kojeg se Tramp i novi papa ne slažu pitanje migracija. Dok predsjednik nastavlja masovne deportacije nedokumentovanih migranata iz SAD, Lav je “na strani migranata, na strani izbjeglica, na strani ljudskih prava; on stoji uz siromašne”, rekao je gore pomenuti izvor. Čak ima i peruanski pasoš, istakao je.
– On je sigurno problem za Trampa jer je zauzeo veoma ozbiljan stav i predstavlja Ameriku koju Tramp prezire, one koji govore španski – rekao je crkveni istoričar Alberto Meloni.
– Korišćenje španskog i italijanskog, a ne engleskog, u njegovom prvom obraćanju u četvrtak uveče bila je namjerna surovost od strane pape Lava XIV.
Valter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal koji je bio previše star da bi učestvovao u konklavi, rekao je za Politiko da su migracije bile “veoma važno pitanje” tokom predkonklavnih sastanaka, koji često imaju veliki uticaj na konačni ishod. Trampovo postupanje prema migrantima je “strašno”, rekao je.
– Kao neko ko dolazi iz SAD i Perua, (papa Lav XIV) veoma dobro razumije problem.
Pitanje migracija će biti važno za ovaj pontifikat, rekao je Kasper, dodajući da novi papa “ima mnogo iskustva u tome.”
Razdor u američkoj crkvi
Ali podsticaj za izbor pape Lava XIV nije bio isključivo vezan za kontroverznog čovjeka koji sjedi u Bijeloj kući.
Više od samog Trampa, moglo bi biti povezano sa širim, korozivnim uticajem američke politike na američku katoličku crkvu, koja se posljednjih godina podijelila na sukobljene, često buntovne frakcije između tvrdolinijskih progresivaca i tradicionalista povezanih sa Trampovim MAGA pokretom, što je izazvalo uzbunu u Rimu. Tradicionalisti su tvrdili da su aktivno progonjeni od strane pape Franje i otvoreno preispitivali njegov pontifikat, što je kod nekih izazvalo zabrinutost da bi američka crkva mogla konačno odlučiti da se razdvoji od Svete Stolice.
Kada su se kardinali odlučili za papu Lava XIV, mnogi su bili svjesni da je on neko ko bi mogao pomoći u lečenju tih podjela.
– Svakako će imati uticaj na američku crkvu, jer je Amerikanac i dolazi iz Čikaga, koji je otvoreniji i progresivniji – rekao je učesnik konklave. Lav XIV je već nagovijestio spremnost da se pomiri sa tradicionalistima planirajući da se preseli u Apostolsku palatu, raskošnu rezidenciju u Vatikanu.
Ali to ne znači da će papa Lav XIV nužno uspjeti da zadovolji vatrene pristalice Trampovog ekstremističkog MAGA pokreta, koji su ga već unapred osudili kao subverzivnog ljevičara zbog njegovih komentara o migracijama.
“Marksistički papa”
Nakon inauguracije pape Lava XIV, Laura Lumer, američka krajnje desničarska politička aktivistkinja i Trampova savjetnica, ogorčeno je komentarisala “marksističkog papu” i tvrdila da je on “anti-Tramp, anti-MAGA, pro-otvorene granice i totalni marksista kao papa Franja.”
Međutim, kardinal Helerih, blizak papi Franji, rekao je da to nije potpuno tačno, piše Politiko.
– Nismo izabrali anti-Trampa, već Hristovog učenika – rekao je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu