Komandant vatrogasne brigade Banjaluka Miroslav Malinić rekao je za Srpskainfo da su samo u martu imali više od 200 intervenicija i dodao da su to u najvećem broju slučajeva bili požari na otvorenom.
– Najčešći uzroci požara bili su nepažnja građana i namjerno spaljivanje velikih površina. Mi smo prošli mjesec imali oko 200 intervencija, a od toga se 125 odnosilo samo na gašenje požara na otvorenom, odnosno niskog rastinja, trave, šume – rekao je Malinić.
Ističe da su vatrogasci na mjesečnom nivou okvrino imali od 70 do 80 intervencija, ali da je u martu taj broj bio znatno veći.
– Nesavjesni građani namjerno su spaljivali velike površine. Ovdje ne govorim o poljoprivrednom otpadu koji je nastao zbog krčenja korova, nego oni pale čitave površine, njive, livade. Pale sve što je zaraslo. Vrijeme je bilo pogodno za paljenje u smislu da drveće još nije počelo da lista, odnosno nije krenula vegetacija. Ljudi čekaju vjetar jer onda zapaljena površina brže i lakše gori, ali najveći problem je što zbog trenutka nepažnje požar se može oteti kontroli – ispričao je Malinić.
Dodaje da su ukoliko dođe do nekontrolisanog širenja vatrene stihije u opasnosti ljudski životi i njihova imovina, sve ono što su stvarali godinama.
Prema njegovim riječima, prethodno moraju biti ispunjeni osnovni uslovi bezbjednosti kako ne bi došlo do neželjenih ili čak kobnih posljedica.
– Morate imati sva neophodna sredstva za gašenje požara. Ne smije se paliti ništa što se ne može kontrolisati. Požar se ne smije ostavljati bez nadzora, a otpad koji želite da zapalite mora biti udaljen minimalno 100 metara od ivice šume gdje se požar može prenijeti i proširiti – upozorio je on.
Ističe da požari nisu nastali zbog elementarnih nepogoda ili visokih temperatura, jer je zima tek prošla, već je glavni razlog bio ljudski nemar.
– Mogu garantovano da tvrdim da je uzrok namjerno paljenje. Do ovih požara nije došlo zbog atmosferskog pražnjenja, vremenskih prilika ili zbog neispravnih električnih instalacija – kaže on.
Apelovao je na građane da uopšte ne pale vatru, a naručito ukoliko nisu u stanju da je drže pod kontrolom.
– Najbolje bi bilo da ne pale nikakve površine, ili da to odgovorno rade. Oni trebaju otpad od krčenja površina da skupe na manje količine, gdje goriva materija ne može građane dovesti u opasnost i izazvati požare većih razmjera. Zamislite da vatrena stihija zahvati prostor od 10 do 15 dunuma zemlje, pa u nekim situacijama ni profesionalni vatrogasci sa svom opremom i brzom intervencijom ne mogu iskontrolisati požar, a kamoli građani – naglasio je Malinić.
Prema statističkim podacima iz Vatrogasne brigade Banjaluka saopšteno je da je samo u martu požar buktio na ukupno šest stambenih objekata gdje je intervenisalo osam vozila i 32 vatrogasca.
Osam požara zahvatilo je industrijske, privredne i pomoćne objekti gde je intervenisalo ukupno 22 vatrogasca.
– Na gašenju šumskog požara bilo je 36 intervencija, a u ovu akciju su bila uključena 43 vozila i 94 vatrogasca. Bilo je ukupno 12 zapaljenih dimljaka na čemu je intervenisalo 33 vatrogasca. U martu je zapaljeno 27 kontejnera, a u gašenju požara je učestvovalo 55 vatrogasaca i 27 vozila. Ovi požari su se u najvećem broju slučajeva dešavali danju – navedeno je u saopštenju.
Kada je riječ o ostalim vrstama intervencija, u kojima su hrabri vatrogasci priskočili građanima u pomoć kao što su saobraćajne nesreće, poplave, zaglavljeni liftovi, otvaranje stanova, asistencije i obezbeđenja, njih je u martu bilo 22.
Iz policijske uprave Banjaluka rekli su za Srpskainfo da je u martu ove godine na području grada evidentirano ukupno 65 požara, a od toga je bilo 50 šumskih požara, tačnije pet u državnoj i 45 u privatnoj svojini, dok je 15 požara je bilo na poslovnim, pomoćnim i stambenim objektima.
– Najčešći uzroci ovih požara koji su se desili su nehat ili nepažnja građana, a u ovom mjesecu najveći broj požara se desio na otvorenom prostoru, na livadama, parcelama i šumama koje su zapuštene, te obrasle suvom travom, korovom i niskim rastinjem – rekli su iz policijske uprave.
Prema njihovim rečima požari su mnogo češće nastajali nepažnjom građana, nego pod drugim okolnostima, a utvrđeno je da je češće do požara dolazilo vikendom nego radnim danima.
– Građani su čisteći svoje zemljište nekontrolisano spaljivali suve trave i korov na svojim parcelama. To je dovelo do razvijanja požara, a zbog sušnog vremena i spore vegetacije, požari su podpomognuti duvanjem vjetra izmakli kontroli i širili se obuhvatajući veće površine – poručili su oni.
Dodaju da su parcele koje su bile zahvaćenje vatrenom stihijom bile u vlasništvu fizičkih lica, šuma u vlasništvu Šumskih gazdinstava i šuma u vlasništvu fizičkih lica, a od posljedica požara dolazilo je i do požara na stambenim i pomoćnim objektima građana.
– U martu je došlo do povećanog broja požara iz razloga što je temperatura vazduha bila iznad prosjeka, nije bilo kišnih dana, pa je nastupio sušni period i kasnila je vegetacija, što izrazito pogoduje širenju požara na otvorenom prostoru – precizirali su iz Policijske uprave Banjaluka.
Kako kažu, svake godine putem sredstava javnog informisanja apeluju i obavještavaju građane kako da postupaju sa paljenjem korova i drugog poljoprivrednog otpada, te da to rade na način propisan Zakonom o zaštiti od požara.
– Zakonom o zaštiti od požara propisane su mjere zaštite od požara koje se moraju poštovati, a pod tačkom 10. definisana je mjera koja se odnosi na paljenje vatre na otvorenom prostoru i glasi „zabranjeno je paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasno-spasilačke jedinice i preduzimanja svih neophodnih radnji s ciljem sprečavanja širenja vatre – rekli su nadležni.
Policijska uprava Banjaluka raspolaže samo sa informacijama koje su joj prijavljene.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu