Prema zvaničnom registru Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, 49 javnih i privatnih domova za starije osobe u Srpskoj raspolažu kapacitetima za smještaj skoro 2.600 baka i dedova. Dodaju li se tome dva doma penzionera, u Banjaluci i Trebinju, koji nisu na popisu ustanova socijalne zaštite, a u kojima trenutno boravi ukupno 286 starih, računica je jasna.
Struka upozorava da bi za ove ljude korona virus mogao biti koban, pogotovo što su mnogi od njih narušenog zdravlja, a u ustanovama u kojima boravi i po nekoliko stotina korisnika zaraza se može brzo proširiti.
U Republici Srpskoj to se nije dogodilo. U najvećem domu za starije, Gerontološkom centru u Banjaluci, od početka pandemije nije zaražen ni jedan od ukupno 321 stanara. Virus je potvrđen kod samo troje od ukupno 111 zaposlenih u ovoj ustanovi, koji su odmah izolovani. Među troje zaposlenih, koji su “zakačili” virus je i direktor Gerontološkog centra Vinko Lolić. Kaže da je prošao bez simptoma i da se dobro oseća, te da mu je najbitnije da zaraza nije zahvatila korisnike doma.
-Svjesni smo koliko bi to za njih bilo opasno, pa smo još u februaru, prije nego što se prvi kovid pozitivan slučaj pojavio u Srpskoj, uveli stroge mjere zaštite. Posjete su zabranjene, kao i izlasci korisnika iz doma, maske su obavezne za sve, vodimo računa o fizičkoj distanci i redovnoj i temeljitoj dezinfekciji, kao i o kontroli zaposlenih, kako oni ne bi “unijeli” virus u ustanovu – kaže Lolić.
Na ručak i večeru bake i djedovi u ovom centru idu u manjim grupama, što je takođe jedna od mjera opreza.
Slične su mjere uvedene i u drugim domovima za stare, pa je tako u Domu penzionera u Banjaluci mjesecima bio zatvoren restoran i kafić, a obroke su stanarima donosili u sobe. I posjete su bile zabranjene, ali je od jesenas strogi režim malo “prepakovan”.
– Starim ljudima teško pada stroga izolacija, a najteže im je bilo što se ne mogu viđati sa djecom i unucima. Sada su kratke posjete najbližih dozvoljene dva puta sedmično, uz fizičku distancu, a često koristimo i tablete da bi video vezom korisnici ostali u kontaktu sa najbližima – kaže direktorka doma Gordana Lihović.
Od septembra su se penzioneri vratili i u svoj kafić i restoran, gdje su uvedene pregrade, a maske i distanca se podrazumijevaju u svim prilikama, pa čak i tokom vježbi za održavanje zdravlja i kondicije.
Druženje je dozvoljeno samo u manjim grupama i uz nadzor osoblja. Pojačana higijena, redovna i temeljita dezinfekcija takođe su dio paketa, u ovom i drugim domovima za stare.
– Znam da je sve to opterećujuće, ali to je jedini način da zaštitimo korisnike. Od početka epidemije nijadan od naših 164 korisnika nije zaražen – kaže Lihovićeva.
Korona fri su i ostali veliki domovi za starije ljude u RS. Od početka epidemije korona virusa u Srpskoj zaraza se među korisnicima pojavila samo u tri manja privatna doma i tu su odmah preduzete mjere zaštite, uključujući i karantin, kako bi se suzbilo širenje virusa.
I u Domu penzionera u Trebinju se uspješno bore protiv korona pošasti. Od početka epdijemije nije zaražen ni jedan od 122 korisnika. Među zaposlenima bilo je četvoro pozitivnih, koji su se zarazli izvan doma i koji su odmah izolovani. Među onima koji su tokom odmora zakačili koronu je i direktor doma Rajko Ćapin.
-Mnogi su me pitali kako se to desilo, kad ja uvijek nosim masku, čak i kad se sam vozim u kolima. Eto, desilo se, svakom se može desiti, ali je bitno da se ne desi našim korisnicima. Ako virus uđe među njih, mogao bi ih, kako narod kaže, pokositi kao mitraljezom – kaže Ćapin.
To se nije desilo, jer se redovno svim zaposlenima mjeri temperatura, kao i u drugim domovima. Uz to, svi koji odu na domor ili odsustvuju s posla, mogu se vratiti na radno mjesto tek kada urade PCR test.
Da je su stari ljudi koji žive u domovima maksimalno zaštićeni, potvrdili su i u Institutu za za javno zdravstvo RS.
-U tim ustanovama se najrigoroznije poštuju mjere zaštite i zato je epidemiološka situacija stabilna– rekao je direktor Instituta Branislav Zeljković.
Epidemiologinja iz ovog instituta Jelena Đaković Dević dodaje da su domovi za stare bili u njihovom fokusu od početka epidemije, jer su stariji ljudi naročito rizična grupa.
-Imali smo preporuke za rano otkrivanje i prevenciju, izlazili smo na teren, provodili edukacije sa osobljem i sve je to rezurtiralo dobrim efektima – kaže Đaković Dević. Ipak, ona upozorava da se uvijek može očekivati da se zaraza pojavi u domovima za stare, a ako se to desi treba brzo reagovati.
Brza reakcija je uslijedila i u aprilu, kada su se pojavili prvi slučajevi zaraze u manjim privatnim domovima. Odmah je počela velika akcija sistematskog testiranja i korisnika i zaposlenih u svim ustanovama za stare. Tako su na vrijeme otkriveni zaraženi koji nisu imali nikakve simptome i širenje epidemije je spriječeno.
– Otišli smo da tražimo virus u domovima za stara lica, ne čekajući da se on nama prvi javi – rekao je tada ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić.
Kakva se tragedija može dogoditi, ako virus uđe u domove za stare, pokazali su primjeri iz Srbije i Hrvatske gdje je u aprilu za nekoliko dana zaraženo nekoliko stotina starih ljudi, ili u Francuskoj gdje je u tom periodu umrlo više od 900 ljudi u ustanovama za stare. U nekoliko zemalja EU i u Kanadi na početku pandemije više od polovine umrlih od korona virusa bili su stanari u domovima za stare.
U Republici Srpskoj je u aprilu zaraženo nekoliko korisnika i zaposlenih u privatnom domu za starije osobe u selu Vidovo vrelo kod Kneževa. Ovaj dom je odmah stavljen u karantin. U maju je u privatnom domu “Zlatni lug” u Derventi zaraza potvrđena kod 28 ljudi, a u julu kod osam starih u privatnom domu u Gornjim Kladarima kod Modriče.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu