Jugoslavija je brzo razbijena, a obavještajna služna SD nacističke partije riješila je da se obračina sa svim lošim Jevrejima, Srbima i masonima.
Na listi obavještajne službe bilo je dosta značajnih ličnosti. U aprilu 1941. uhapšeni su Viktor Novak, Vladeta Popović, Petar Struve i Anton Bilimović, nad kojima je istragu vodio specijalni opunomoćenik iz Berlina.
Viktor Novak je pisac znamenite knjige “Magnum krimen” u kojima je najoštrije osudio zločine NDH. Vlada Milana Nedića obećala je njemačkom predstavniku Feliksu Bencleru da će raditi na uklanjanju svih Jevreja i masona koji rade protiv njihovih interesa. Stoga je organizovana i postavljena Antimasonska izložba, čiju je pripremu usmjeravao i nadgledao predstavnik njemačke okupacione sile Hans Rihter. Izložba je otvorena 22. oktobra i trajala je čak do 19. januara 1942.
Kljakić piše: “Njen antimasonski, antijevrejski i antikomunistički duh, način na koji je organizovana i propagirana, privlači i danas pažnju istraživača, kao izraziti primjer nacističke propagande i kolaboracionističke saradnje s okupatorom. Izložba je jedinstvena i po tome što je štampana serija antimasonskih poštanskih maraka, takođe i zato što su je Nijemci opremili autentičnim regalijama iz engleskih masonskih loža, koje su prevezene u Beograd s ostrva Nju Džersi, jedinog dijela britanske teritorije koji su nacisti okupirali tokom rata. Za vrijeme trajanja izložbe, učinjen je još jedan udar na srpske masone. U noći između 4. i 5. novembra uhapšeno je blizu 200 najviđenijih beogradskih intelektualaca i javnih ličnosti, među kojima je bilo najviše slobodnih zudara. Svi su kao taoci prebačeni u logor na Banjici. To je podstaklo dodatni strah, pošto je mjera okupatorske odmazde bila poznata: za jednog poginulog njemačkog vojnika – biće strijeljano 100 talaca. Do prvih mjeseci 1942. bili su ipak pušteni iz logora zahvaljujući, između ostalog, masonskim vezama među slobodnim zidarima Njemačke. Uprkos tome, nacisti su tokom rata u okupiranoj Srbiji strijeljali 13 masona, a devetorica su otjerana u koncentracione logore. Među njima je bio i docniji poznati profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, dr Andrija Gams, član lože Pobratim, koji se vratio ovoj loži posle obnavljanja rada Velike lože Jugoslavija 23. juna 1990.”
Bio je to period najpodmuklijeg udara na masoneriju u istoriji srpskog naroda. Naravno, mnogi masoni su preživjeli Drugi svjetski rat i kasnije obnovili svoje redove.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu