U Srbiji će u Tršiću tim povodom biti izveden program u organizaciji Centra za kulturu “Vuk Karadžić”, kojim će se ukazati na ljepotu i bogatstvo maternjeg jezika.
Praznik maternjeg jezika, koji se obilježava svakog 21. februara širom svijeta, ustanovio je Unesko 1999. godine, a rezolucijom potvrdila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.
Obilježavanje ovog dana podrazumijeva razne aktivnosti koje promovišu maternji jezik kao što su književne večeri, predstave, takmičenja u pisanju i govoru, kao i podizanje svijesti o značaju maternjeg jezika za identitet jednog naroda.
Kada je riječ o srpskom jeziku, lingvisti upozoravaju na to da su se brojne riječi iz engleskog jezika odomaćile u svakodnevnom govoru, što bi moglo da ugrozi očuvanje maternjeg jezika.
Upravo zbog toga se kod nas svake godine uvode nove srpske riječi. Na posljednjem takmičenju za najbolju novu srpsku riječ, koje organzuje sajt Mala biblioteka u Londonu, koje je trajalo je od 11. maja do 30. septembra 2024, predložena je čak 661 riječ.
Tada je za najbolju novu srpsku reč izabrana riječ rasanica.
Objašnjenje riječi: Izlazak iz nekog stanja nejasnoće, neodređenosti, kao kad nam “pukne pred očima”, izbistri se suština nekog dešavanja. Riječ je izgovorila šestogodišnjakinja Elena kada je njena baka objašnjavala kako je tog jutra nešto shvatila. U toku njene priče ona je rekla: “Imala si rasanicu!”
Drugo mjesto osvojila je riječ vanrodan.
Objašnjenje riječi: Riječ koja označava englesko “Nonbinary”. Vjerovanje ili mišljenje da osoba ne pripada ni muškom ni ženskom polu, rodu, stoga je “van roda”. Vanrodan (pridjev), vanrodnost (imenica).
Treće mjesto zauzela je riječ snomilje.
Objašnjenje riječi: Osjećanje blage tople sreće koje se razlije tijelom neposredno prije nego što utoneš u san, kada ti kroz misli prolaze prijatne slike, uspomene ili maštanja, stvarajući osjećaj blaženstva i spokoja. Nadahnuće: odlazak u krevet dok sam zaljubljen.
U Srbiji je, inače, u službenoj upotrebi, osim srpskog jezika, još 12 jezika nacionalnih manjina (albanski, bosanski, bugarski, bunjevački, mađarski, makedonski, rumunski, rusinski, slovački, hrvatski, crnogorski i češki) na cijeloj teritoriji 42 jedinice lokalne samouprave. Osim toga, vlaški i romski jezik su u službenoj upotrebi u pojedinim naseljenim mjestima, prenosi b92.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu