Kučan je podsjetio je da je napisao 2011. godine izvještaj Borisu Pahoru, o stanju u Bosni i Hercegovini i da danas ništa ne bi mijenjao iz tog izvještaja.
– Danas, poslije 13 godina, ja skoro ništa u tom izvještaju ne bih promijenio. To ne znači da je situacija bolja ili gora. Dakle, mislim da se radi o političkoj stagnaciji, onda to ipak znači da se radi o pogoršanju u odnosu na tadašnje stanje.Situacija u svijetu i Evropi se jako promijenila, pa tako i u BiH. Naravno, kada je zemlja u krizi, onda različite separatističke tendencije dobivaju na snazi. Možda, ako me pitate ako bi nešto promijenio u tom izvještaju, rekao bih da možda bi više nastojao na tome da je potrebna snažna pomoć Evropske unije unutar BiH kako bi što prije osposobila tu zemlju da može biti sagovornik u procesu približavanja BiH Evropskoj uniji. Dakle, da se do kraja izvede ono po meni što je bitno, da je proces približavanja BiH Evropskoj uniji u procesu ispunjavanja tih uslova ujedno i proces izgrađivanja BiH države – naveo je on.
I dodao da bi se Evropska unija mogla mnogo više angažovati u BiH.
– Jeste velika stvar što je BiH dobila sada status kandidata, ali na taj način Evropska unija svu odgovornost prenosi na BiH. Ona istovremeno nije sebe obavezala šta će uraditi u BiH da bi što prije tu državu osposobi da može biti kompetentan sagovornik oko ispunjavanja uslova za prijem u Evropsku uniju – rekao je Kučan.
Podjela BiH
Na pitanje kako gleda na ocjenu pojedinih hrvatskih zvaničnika da se Bošnjaci ponašaju kao što su Srbi u Jugoslaviji i da bi to moglo voditi ka podjeli Bosne i Hercegovine, Kučan kaže da nije toliko kompetentan da govori ali da se čini da su takve teze jako pogubne za jačanje integracijskih veza unutar Bosne i Hercegovine, unutar pojedinih konstitutivnih nacija.
– Kada počnete tražiti krivca za loše stanje u jednoj naciji, politici, u pripadnicima jedne nacije, onda naravno eskortirate tu krivicu svoje vlastite nacije svojih vlastitih političara. Dakle, ja uvijek razumijem Bosnu i Hercegovinu kao državu koju konstituiraju tri ravnopravna naroda, dakle, Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Pitanje je da li je organizacija države, proces odlučivanja, način suživota i traženje boljih rešenja kroz dijalog između ove tri nacije, izveden do kraja. Ja mislim da nije i da rješenja trebaju težiti upravo ka poboljšanju svih tih faktora o kojima sam govorio – izjavio je on.
Na pitanje kako vidi budućnost EU i da li je u pravu Milorad Dodik koji je izjavio da će se ona raspasti, Kučan kaže Evropska unija možda i nije toliko privlačna danas koliko je bila u vrijeme kad je Slovenija radila na ispunjavanju uslova da postane članica Evropske unije.
Dodik je u pravu
– Zbog tih unutrašnjih problema koje pokazuje Evropska unija, možda je danas za građane država koji su kandidati manje privlačna, jer uslovi su teški. Njih treba ispuniti u drugačijim političko-društvenim uslovima nego što su bili tada kada je Slovenija pristupala. Tako da tu vidim objektivnu osnovu za euroskepticizam odnosno za manju spremnost angažiranja. I to pre svega kod političara, ne toliko kod građana, jer je ipak Bosna i Hercegovina u Evropi ima puno svojih građana koji znaju šta je Evropa, koji znaju šta znači živjeti na višem nivou standarda i tako dalje, koji su politike koji donose to. Dok političari ipak još uvijek pokušavaju imati monopol nad tim opredjeljenjima i odlučivanjima – kaže on i dodaje da je tu naravno Republika Srpska i Dodik koji pogotovo misli da drži sve karte u svojim rukama.
– Na neki način on je u pravu jer EU nije pokazala dovoljno spremnosti da s njim povede ozbiljnu diskusiju šta oni zapravo hoće i koji su njihovi prijedlozi koje su prihvatljivi i Evropskoj uniji. Ovako stalno držanje tih pitanja otvorenih to s jedne strane nije dobro za samu Bosne i Hercegovinu, ali pokazuje i jednu veliku slabost Evropske unije – ističe on, između ostalog.
Kada je Dodik u pitanju često se mnogi pitaju zašto Međunarodna zajednica ne interveniše, Kučan navodi da je on legitimni predstavnik i da se ta činjenica ne može zanemariti.
– Ne bi ulazili u to kako je nastala Republika Srpska, kako je tada međunarodna zajednica da bi što prije okončala rat priznala i ono što je rekla da neće nikad priznati a to je ratom stvoreno stanje, to se u toj diskusiji ne bi smjelo zaboraviti. Tako da ja mislim da se bez diskusije ne može doći do rješenja bez Dodika. Sada koji su načini to je drugo pitanje, a na to pitanje mora odgovoriti i Dodik, ali i međunarodna zajednica – rekao je Kučan.
O raspadu Jugoslavije
Govoreći o raspadu bivše Jugoslavije, Kučan je između ostalog u intervjuu za Kliks, rekao da nije bilo diskusije da se pronađe rješenja i da li u tim uslovima postoji interes svih dijelova, svih republika, da i dalje budu u zajedničkoj državi, i koji je to interes…
– Nije bilo ni volje. Svako je pogledao na svoju stranu. Kriza je bila vrlo duboka i u toj krizi svako za sebe traži najbolje rješenje. I ako sad govorim za Sloveniju, za tadašnje rukovodstvo i za sebe, kad smo vidjeli da to nije moguće, onda je trebalo tražiti alternativu. Alternativa je bila osamostaljenje na principu udruživanja. Kako se Jugoslavije udružila, tako se trebalo razdružiti. Bili smo svjesni opasnosti da zbog tadašnje srpske politike, kakva je bila za vrijeme Miloševića postoji opasnost da dođe do nasilnog raspada. Zato smo i nudili mi deklaraciju o mirnom razdruživanju, koja, nažalost, nije bila prihvaćena. Jedino mi je podrško dao Hrvatski sabor. Ja sam tada razgovarao sa predsjednikom Izetbegovićem zašto Bosna nije to podržala. Upravo smo mi to radili prije svega zbog Bosne. Znajući šta je u Bosni već bilo na tim nacionalnim sukobima i od čega može dovesti, onda mi je on tada rekao, Milane, ja to u ulozi predsjednika ne mogu provesti – naveo je on i dodaje da su onda stvari krenule kako su krenule.
– Mi smo na osnovu tog našeg saznanja i te naše rezoluciju o mirnom razdruživanju pokušavali angažovati međunarodnu zajednicu. Objasniti da je vrijeme presudno i da bez angažmana međunarodne zajednice proces razdruživanja ići u vrlo krivom pravcu i da će dovesti do rata. Na žalost, nismo bili dovoljno uvjerljivi. Kada je došlo do rata u Sloveniji, onda se nekako osvijestila međunarodna zajednica ali bilo je već kasno – rekao je Kučan.
Nedavno je njemački novinar Mihael Madsen došao do novih saznanja o razgovorima Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića koji je potvrdio da su razgovarali o podjeli Bosne i Hercegovine. Kako vi gledate na to i u to uvijek aktualno pitanje?
Tuđman i Milošević u dogovoru
– Ja sam sa Tuđmanom razgovarao da treba on s Miloševićem treba da se dogovori oko položaja srpskog naroda u Hrvatskoj. Iako smo mi tada bili u dosta tijesnim odnosima, gotovo svakodnevnim sa Hrvatima, on mi je tada rekao “pa ja već imam kontakte sa Miloševićem”. Oni su u Karađorđevu tada već naveliko razgovarali, ne o onom što sam ja mislio da treba razgovarati, nego o podijeli BiH. A čim vi počinjete diskusiju na tom prostoru oko podijele, promjene granice i tako dalje, to je rat, tu drugog rješenje nema. I on nije bio svjestan toga. Možda ste čitali knjigu koja je napisao u njegov šef tadašnjeg kabineta. On je bio prisutan tom razgovoru. I tu vidite kako njima nije stalo do toga koje su posljedice. Nego samo ko će više uzeti BiH. Mi u Sloveniji smo bili odlučno protiv toga. I to smo govorili svima tim sagovornicima iz Međunarodne zajednice. “Nemojte, molim vas, ići u tom pravcu”. Nažalost, nismo mogli to spriječiti – istakao je Kučan pored mnogih pitanja u intervjuu za Kliks.
Kaže da je Alija Izetbegović bio svjestan opasnosti koja je prijeti Bosni i Hercegovini ali da nije imao dovoljno podrške u međunarodnoj zajednici.
– Kad je došlo do svega toga on se okrenuo i tražio pomoć u zemljama za koje je mogao računati da će mu dati pomoć. To su bile islamske zemlje. Političari s Zapada su ga sami natjerali, zapravo situacija je ga natjerala da nađe tu pomoć i umjesto da mu oni ponude pomoć oni su ga počeli gledati s jednom rezervom. Opasnost od Islama i tako dalje. Znate koji su bile posljedice. Ja sam njega doživljavao kao jako poštenog čovjeka kojemu je stalo do opstanka Bosne i Hercegovine, naravno prije svega do Bošnjaka, ali da je možda situacija bila pre složena za čovjeka koji je ostao usamljen u svojoj poštenoj pretpostavci kako treba riješiti to pitanje – naveo je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu