Metafilmovi su zapravo kao ruske babuške, oni u sebi imaju više filmova.
Milutin Petrović je kao reditelj nedavno dobio čitavu naučnu studiju koju je potpisao Aleksandar S. Janković profesor FDU u Beogradu. Bogato opremljenu i ilustrovanu studiju “Milutin u knjizi” izdao je Filmski centar Srbije, a u njoj se podrobno govori o autoru filmova “Zemlja istine, ljubavi i slobode”, “Jug Jugoistok”, “Agi i Ema”, “Petlja”, “Nečista krv”.
Posljednji film je širokoj publici najviše poznat, jer je nastao po djelima Bore Stankovića, a za prvi je dobio prestižne međunarodne nagrade na filmskim festivalima.
Film “Zemlja istine, ljubavi i slobode”, pojavio se neposredno poslije 5 oktobra 2000 godine kada je srušen režim Slobodana Miloševića.
Smatralo se da je on odraz novog demokratskog duha vremena, vremena novih buntovnih kreativnih ljudi. Evropa je pala na niskobudžetni Milutinov metafilm, sa nagradom u Manhajmu dospio je u poziciju ranog Džima Džarmuša ili Pedra Almodovara. No dok su pomenuti strani reditelji poslije nagrada u svijetu počeli da snimaju sve skuplje i skuplje filmove, Milutin Petrović je i dalje bio nevidljiv za kulturne poslenike u Srbiji.
Nastavio je da snima garažne filmove sa ikonama andergraund kulture poput fotografa Ljubomira Šimunića ili glumice Sonje Savić. Tek je “Nečista krv” bila njegov prvi pravi veliki film sa visokobudžetnom star podjelom, sa Draganom Bjelogrlićem u glavnoj ulozi. Aleksandar S. Janković opširno dokazuje da se u Srbiji mogu snimati i skupi istorijski filmovi poput “Nečiste krvi”, koji mogu istovremeno biti i visokih umjetničkih dometa. Veliki razgovor sa Milutinom čini poseban dio knjige i definitivno razotkriva mnoge tajne skrivene kulture kojoj Petrović pripada.
To je generacija koja je stasala osamdesetih godina poznata kao “novotalasna”, čiji je pogled na svijet bio neka vrsta mješavine ljevičarskog globalizma i desničarskog pravoslavnog nacionalnog zanosa. Studija je nezaobilazna za sve ljubitelje sedme umjetnosti, jer u “niskobudžetnim” Milutinovim ostvarenjima mogu pronaći pregršt novih ideja, nove estetike i novih senzacija kako bi to rekao Lu Rid.
Uvijek se pomisli na fakat da bi takav vanserijski autor u nekoj bogatijoj sredini, ne nužno Holivudu, svakako bio persona za uzor. Knjiga profesora Jankovića je zbog toga kapitalna. Kineski filozof Lao Ce je rekao “Onaj koji ne traži priznanje, priznanje mu se ne može oduzeti”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu