Novu sjednicu Komisije očekujemo početkom februara zato što su izdati novi nalozi Republičkoj prosvjetnoj inspekciji, po kojima mora da obavi ukupno 28 kontrola.
To u intervjuu za Srpskainfo kaže Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske, govoreći o tome šta je do sada uradila pomenuta komisija koja je počela s radom u februaru 2021. U pitanju je interresorna komisija koju čine predstavnici ministarstva, Agencije za visoko obrazovanje, MUP i Republičke prosvjetne inspekcije Republike Srpske.
– Tamo gdje se uoče nepravilnosti koje spadaju u kategoriju onih koje za posljedicu imaju obustavljanje rada visokoškolske ustanove, biću više nego spreman da potpišem takva rješenja. Prema tome, očekujem da početkom februara Inspektorat okonča svoj dio posla, da izvrši kontrole na svim visokoškolskim ustanovama u RS, da svoje nalaze stavi pred Komisiju i na osnovu toga da preduzmemo konkretne korake. Moram da kažem da Republička prosvjetna inspekcija ima određenih poteškoća s aspekta ljudskih resursa, jer znate da su svi kapaciteti usmjereni ka borbi protiv pandemije virusa korona. Ali, razgovarao sam s nadležnima iz Inspektorata i rečeno mi je da će do početka februara biti okončane i ostale kontrole – kaže Rajčević.
Nedavno je potpisan memorandum o saradnji između Naučno-tehnološkog parka Beograd i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS. Šta znači taj memorandum i kakve će benefite imati građani Republike Srpske od naučno-tehnološkog parka u Banjaluci?
Nadamo da će građani Republike Srpske osjetiti korist funkcionisanja naučno-tehnološkog parka u Banjaluci, prije svega kroz primjenu nekih novih principa u ekonomiji. Ja ih nazivam novi, iako oni nisu potpuno novi, baziraju se na ideji, na inovacijama, nakon toga na ostvarivanju profita od tih inovacija. Ako uzmemo u obzir da je naučno-tehnološki park mjesto na kojem ideje postaju poslovni modeli, postaju biznis, onda i mi imamo istu nadu da će park u Banjaluci biti upravo stjecište mladih ljudi, prije svega sa kvalitetnim idejama, koji će dolaziti u dodir sa naučno-istraživačkom zajednicom, s nekim ko već ima iskustva na tom polju, pogotovo u ovim oblastima koje imaju potencijal za brzi ekonomski razvoj. Zatim, da će dolaziti u dodir sa investitorima, domaćim i stranim, i upravo naučno-tehnološki park bi trebalo da bude jedan inkubator novih poslovnih ideja koje će biti zasnovane na ovim principima o kojima govorim. Dakle, nadamo se da će naučno-tehnološki park biti jedan djelić mozaika u onome što volim da nazovem novim principima za ekonomski razvoj Republike Srpske.
Završen je i novi krug takmičenja za najbolju tehnološku inovaciju. Možete li na osnovu toga da procijenite da li ljudi u Srpskoj uopšte imaju želju da se bave naukom?
Mislim da imaju. Već 15. godinu za redom organizujemo takmičenje zajedno s nadležnim ministarstvom u Srbiji, što dokazuje da ovdje postoje ljudi sa inovativnim potencijalom i da njima treba podrška. Naučno-tehnološki park je upravo jedan vid te podrške. Ne samo da će omogućiti mjesto na kome će moći da dođu u kontakt sa onima koji bi uložili eventualno određena sredstva kako bi ta ideja doživjela poslovni potencijal, nego i zato što će park obezbijediti infrastrukturne uslove za te mlade ljude. Dakle, postojaće jedan dio parka koji će obezbjeđivati kancelarijski prostor, sve infrastrukturne uslove koji su potrebni jednom mladom timu, koji će kasnije kroz startap program rasti, nadam se, u ozbiljnu kompaniju.
Ko snosi troškove izgradnje parka?
Nuačno-tehnološki park je zajednički poduhvat Vlade RS, koju predstavlja Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo i Univerziteta u Banjaluci. Planirano je da park bude izgrađen u okviru Kampusa, postoji tamo lokacija koju je Univerzitet već namijenio za to. Univerzitet je preduzeo sve kako bi bile okončane predgrađevinske aktivnosti, sada se nalazimo u fazi projektovanja parka. Razvojna agencija UN (UNDP) je naš treći partner u tom projektu. Oni su izrazili spremnost da finansiraju projektovanje naučno-tehnološkog parka kroz svoje grantove, a mi bi zatim paralelno ušli u pregovore s Razvojnom bankom Savjeta Evrope oko finansiranja izgradnje parka.
Kakve izmjene će doživjeti Zakon o visokom obrazovanju? U javnosti su se pojavile priče da je novim zakonom ukinut apsolventski staž, da su apsolventi zakinuti za ispitne rokove.
Mislim da su Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju postavili nove standarde po pitanju razvoja visokog obrazovanja u RS. Prije svega, dobili smo novu šemu upravljanja sistemom visokog obrazovanja. To je vrlo značajna uloga i Savjeta za visoko obrazovanje, kao tijela koje kroz donošenje određenih strateških dokumenata usmjerava razvoj obrazovanja. Zatim, tu je Ministarstvo kao operativno tijelo koje autoritetom države provodi i usmjerava sistem visokog obrazovanja, a imamo sada i novoosnovanu agenciju. Ono što je nekada bila agencija za akreditaciju visokoškolskih ustanova sada je preraslo u Agenciju za visoko obrazovanje, koja se bavi isključivo pitanjem kvaliteta u visokom obrazovanju.
Naravno da smo ostavili određeni period kako bismo mogli procijeniti kakvi su efekti primjene Zakona o visokom obrazovanju i šta je potrebno da se unapređuje. Upravo zato ćemo u prvom kvartalu ove godine ići na izmjene i dopune tog zakona. Po pitanju apsolventskog staža, izuzev terminoloških izmjena, on nije doživio nikakve značajnije izmjene. Dakle on i dalje egzistira iako smo ukinuli termin apsolventski staž, zbog kompatibilnosti sa sistemima visokog obrazovanja u regionu i u Evropi, koji ne poznaje taj termin.
Što se tiče ispitnih rokova, mi smo kroz Zakon o visokom obrazovanju tu kategoriju premjestili kao odgovornost visokoškolskih ustanova. Ispitni rokovi više nisu predmet zakonske regulacije, oni su dati na upravljanje visokoškolskim ustanovama. Prema tome, ne može ni biti zamjerka na primjenu Zakona o visokom obrazovanju po pitanju ispitnih rokova ukoliko znamo da oni nisu ni definisani zakonom, kao što su bili u zakonu koji se primjenjivao do donošenja ovog zakona.
Kakav je stav studentskih organizacija o ovim pitanjima, imate li vi i ministarstvo podršku studenata u Republici Srpskoj?
Dozvoljavam i da predstavnici studenata kažu svoju riječ o saradnji koju imamo u protekle tri godine. Mislim da saradnja između studenata i ministarstva nikada nije bila bolja. A to čujem i od samih studentskih predstavnika. Kada smo postavili principe reforme visokog obrazovanja sa početka mandata ove Vlade tada sam rekao, a i dalje stojim pri tom stavu, da student mora da bude u središtu te reforme. Zato što visokoobrazovni sistem postoji upravo samo zbog studenata.
Dakle, mi smo kroz donošenje novih propisa iz ove oblasti dali određena prava, ali smo nametnuli i neke nove obaveze studentima. I mislim da su studenti to shvatili na najbolji mogući način, jer to nije bila proizvoljna naša odluka, to je bilo sve u želji da se naši studenti tokom studija obuče na način da budu u istoj ili približno istoj ravni kao studenti u regionu, pa i u evropskom obrazovnom prostoru. Želimo da naši studenti steknu kompetencije, da mogu kritički da razmišljaju, da mogu što bolje da usvajaju znanje koje im se nude i, kada izađu sa studija, da mogu da nađu zaposlenje, ne samo u RS i BiH, nego i u regionu. Sve što smo radili rađeno je zbog studenata. Vjerujem da su oni to prepoznali i upravo zbog toga imamo takvu saradnju sa studentskim predstavnicima; to su Unija studenata i dva studentska parlamenta sa dva javna univerziteta.
Na koji način je oblast visokog obrazovanja u Srpskoj unaprijeđena u Vašem mandatu ministra?
Da krenemo od onoga što je pozdravljeno od šire javnosti, to je koncept besplatnog školovanja. Vlada je kroz novi Zakon o visokom obrazovanju primjenila princip po kojem će budžet RS snositi troškove školarine za svakog redovnog studenta u Srpskoj koji od momenta primjene novog zakona po prvi put upisuje prvu godinu na prvom i drugom ciklusu studija. U regionu nema takve prakse. Srpska je omogućila svojim redovnim studentima besplatno školovanje.
Infrastrukturna ulaganja u sistem visokog obrazovanja, od momenta nastanka Republike, nikada nisu bila veća. Bez obzira na sav period u vezi s pandemijom. Zato imamo situaciju da gradimo studentske domove, dakle nove smještajne kapacitete, da se unapređuju postojeći. Govorom o Banjaluci. Rektorat u Istočnom Sarajevu nije uopšte imao sopstveni objekat, nego ga je iznajmljivao; sada kreće njegova gradnja. Univerzitet u Istočnom Sarajevu će dobiti konačno riješeno pitanje trajnog smještaja i to će se uklopiti u cjelinu koja se zove Grad Istočno Sarajevo. Tu će biti epicentar naučne misli na istoku Republike. Ovdje u Banjaluci završava se gradnja zgrade Arhitektonsko-građevinskog i Šumarskog fakulteta; objekat će biti u okviru kampusa. Idemo na gradnju novog vrtića u okviru kampusa, idemo da gradimo novu pozorišnu scenu…
Takođe, po prvi put smo uveli koncept osiguranja kvaliteta, nešto što nismo imali do sada. Kod nas neakreditovane visokoškolske ustanove ne mogu da obavljaju djelatnost, što nije slučaj u Distriktu i u FBiH. I tu smo pooštrili standarde. Sada će na snagu stupiti novi pravilnik o napredovanju u nastavno-naučna zvanja, kao podzakonski akt Zakona o visokom obrazovanju, u kome smo pooštrili kriterijume za akademsko osoblje. Sve radimo u cilju ujednačavanja prakse s razvijenim sistemima visokog obrazovanja i trudimo se da dostignemo standarde kakvi vrijede u evropskom obrazovnom prostoru.
Mada ste bili šef Izbornog štaba SNSD na prošlim lokalnim izborima stiče se utisak da ste se distancirali od stranačko-političkog života. Da li je to tačno i zbog čega?
Tačno je da sam bio frontmen kampanje „Okupljanje za Srpsku“ i tačno je da sam se nakon izbora možda više posvetio nekim lokalnim temama i stranačkom radu u gradu Banjaluci. Mislim da je dobar princip koji je proklamovao predsjednik Dodik, pogotovo što se tiče banjalučkog Gradskog odbora, da se naši funkcioneri moraju vratiti u mjesne odbore. Ja se toga pridržavam i nakon izbora u okviru SNSD preuzeo sam da budem koordinator za provođenje unutarstranačkih izbora za rejon Centar 2. I moram da kažem da mi je to stvorilo potpuno novu percepciju o stranačkom radu. Tek onda sam uvidio koliko je predsjednik bio u pravu kada je rekao da visoki funkcioneri, ministri, poslanici i ostali, trebaju više da se posvete terenskom radu. Možda zbog toga postoji takva percepcija, ali mogu da vam kažem da sam vrlo aktivan u radu Gradskog odbora SNSD u Banjaluci. Ostajem raspoloživ za svaki vid stranačkog angažmana.
Kako gledate na prelazak visoke politike u polje rijalitija i privatnih snimaka? Kome to može da bude zanimljivo, a koga će na dan izbora zadržati kod kuće?
Na to sam upozoravao i prije izbora i nakon izbora. Uvijek sam smatrao da estrada ne može da zamijeni politiku. Moja lična percepcija bavljenja politikom jeste da je to najozbiljniji posao kojim pojedinac može da se bavi u svom životu. Zato što bavljenje politikom nosi najveću odgovornost. Naravno da postoje i oni koji ne smatraju tako, naravno da postoje i oni koji imaju ogromnu komociju prilikom bavljenja politikom, ali mislim da to dugoročno ne može da donese bilo kakav prosperitet društvenoj zajednici u kojoj taj pojedinac u političkom životu djeluje.
Zato principijelno osuđujem svu estradizaciju političke scene u RS. Mislim da je potrebno da se politička scena vrati na postavke, prije svega, lične odgovornosti za bavljenje politikom i da se svi zajedno uozbiljimo, kao društvo. Zato što imamo ogroman broj nacionalnih pitanja i izazova kojima mislim da se trebamo posvetiti, bez obzira na stranačku pripadnost. Mislim da se takvim olakim shvatanjem politike ovim pitanjima ne može pristupiti ozbiljno. Zato će nas i oni koji bi da ne egzistiramo više na ovom području (da to tako u najgrubljim crtama kažem) doživjeti daleko ozbiljnije ukoliko mi ozbiljnije shvatimo politiku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu