U BiH, kada je riječ o RS, svjedočimo jasnim kršenjima ustavnog poretka – naglasila je Majng Rajzinger u intervjuu za Kurier.
Prema navodima austrijskog Ministarstva spoljnih poslova, trenutno se razmatraju opcije za uvođenje sankcija protiv odgovornih osoba.
Na nivou Evropske unije, kako prenose mediji, već se raspravlja o sankcijama protiv Dodika. Međutim, zajedničke sankcije EU blokira veto Mađarske.
– Postupci predsjednika RS Milorada Dodika ugrožavaju stabilnost, ustavni poredak i teritorijalni integritet BiH i zato ih treba sankcionisati – poručila je Majng Rajzinger još u petak na platformi „Iks“, nakon sastanka sa Elmedinom Konakovićem, piše bečki Der Standard.
Protiv Milorada Dodika u BiH izdat je nalog za hapšenje. Predsjednik RS osuđen je na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, kojeg RS ne priznaje, u BiH.
Iako presuda zasad nije pravosnažna, Dodik se odbio odazvati na poziv Tužilaštva BiH. Osim toga, jednostrano je proglasio kraj nadležnosti pravosuđa i policije sa nivoa BiH na teritoriji RS.
Amerika već uvela sankcije
Sjedinjene Američke Države već su uvele sankcije Dodiku. Vašington ga optužuje za “koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH“. Njegove aktivnosti, smatraju SAD, ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum potpisan 1995. godine u Dejtonu.
Slobodnjaci se protive
Predsjednik bečkog ogranka Slobodarske partije Austrije (FPO) Dominik Nep i šef delegacije FPO-a u Evropskom parlamentu Harald Vilimski oštro su kritikovali austrijsku ministricu spoljnih poslova.
– Neosi ponovo vode spoljnu politiku potpuno lišenu stvarnosti i svojim zahtjevima ugrožavaju neutralni imidž Austrije – rekao je Vilimski.
Slobodnjaci upozoravaju da bi moguće sankcije mogle narušiti odnose Austrije sa zemljama zapadnog Balkana.
– Istorijska povezanost s ovim područjem ne smije biti dovedena u pitanje ideološkim ishitrenim potezima – poručili su Nep i Vilimski.
Bosna i Hercegovina je 1995. godine, nakon trogodišnjeg rata u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu podijeljena na dva entiteta – većinski srpsku RS i Federaciju BiH, koju naseljavaju Bošnjaci i Hrvati, prenosi Avaz.
Dva entiteta imaju široku autonomiju, dok je zajednička centralna vlast ograničenih ovlasti. Dejtonskim sporazumom takođe je uspostavljena funkcija visokog predstavnika međunarodne zajednice, koji ima široka ovlašćenja nadgledanja provođenja mirovnog sporazuma, piše Der Standard.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu