Sofia kafe će se održati u piceriji Verdi u Banjaluci, 28. septembra sa početkom u 19 časova, gdje će pomenuti predavači govoriti više o značaju teorije evolucije po svijet nauke, a samim tim i koliko je Darvin sa svojom teorijom uticao na filozofiju i njen dalji razvoj.
Šta zapravo znači ozbiljno shvatanje Darvina u vremenu u kojem se narod sve više vraća religijskim odgovorima, a sve manje vjeruje u nauku?
Savremeno društvo je sve više izloženo tržišnim, prolaznim principima efikasnosti i profita. U takvom društvu je malo mjesta za nešto poput nauke i stvarnih odgovora na pitanja o našem porijeklu i našoj budućnosti. Kako je Darvinov odgovor na pitanje o našem porijeklu prilično kontroverzan, a pri tome u samom društvu postoji nasušna potreba za smislom, lakše je dati svoje povjerenje tradicionalnim odgovorima na ta pitanja, poput boga i stvaranja, nego se upustiti u nešto za šta je potrebno mnogo znanja i ispitivanja. To je potpuno razumljivo, jer kao što kao pojedinci više povjerenja dajemo svojim roditeljima i naučenom ponašanju, tako smo i kao vrsta skloni više vjerovati naslijeđenim odgovorima, nego li istraživati nove. To je u potpunosti u skladu s Darvinovom teorijom.
Prije nekoliko godina Senatu Univerziteta u Banjaluci poslana peticija protiv izučavanja Darvinove teorije evolucije, koliko je važno stati u njenu odbranu?
Da, 2017. godine takva peticija je poslana univerzitetima i institucijama u Republici Srpskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Bitno je napomenuti da su sve te institucije tu peticiju odbacile. Razlog zbog kojeg je važno stati u odbranu ne samo Darvinove teorije, već svake naučne teorije je taj da mi ne raspolažemo boljim odgovorima na pitanja o svijetu i životu od naučnih. To svakako ne znači da je nauka jedini odgovor na sva naša pitanja, ali znači da ona raspolaže najboljim dokazima o kojima trebamo raspravljati. Svaki drugi put je put nazadovanja. Jedino nauka dopušta neslaganje, istraživanje, mijenjanje i drugačiji pristup stvarnosti. Čak zahtijeva to. Bez nauke nema demokratije.
Kolika je važnost Darvinove teorije za moderno društvo?
Značaj te teorije za savremeno društvo je dvostruk: s jedne strane ova teorija je izazov tradicionalizmu; prihvatiti tu teoriju znači biti u stanju priznati da naslijeđe nije jedina stvar koja nas određuje, te da ono što smo naslijedili možemo mijenjati u skladu sa potrebama svog vremena. S druge strane, Darvinova teorija otvara nove horizonte iz kojih možemo posmatrati jednako vlastitu prošlost, sadašnjost i nazrijevati budućnost. Nemoguće je da nešto što upravlja razvojem biloškog života nema uticaj i na razvoj društva.
Radite kao asistent na fakultetu, te ste stalno u kontaktu sa studentima. Kako oni reaguju na Darvinovu teoriju i da li je odbacuju zbog religijskih uvjerenja koju većina njih usvaja još u osnovnoj školi kroz vjeronauku?
Naravno da postoje (rijetki) studenti koji odbacuju Darvina i njegovu teoriju. Ali, moj posao nije da ih uvjerim kako oni nisu u pravu. Moj posao je da im Darvinovu teoriju predstavim i objasnim kao jednu od najznačajnijih teorija u nauci uopšte. Njihovo je da se sa njom, kroz literaturu i moja izlaganja, upoznaju i pristupe ispitu. Kao što im na vježbama i govorim brojni naučnici su bili vjernici (Njutn) ili čak sveštenici (Kopernik, Le Metr), ali nisu dopustili da ih njihova vera sputa u istraživanjima. Moji studenti imaju obavezu da prođu kroz gradivo, ali je njihovo pravo da svoje povjerenje daju onome u šta najviše povjerenja imaju. Ja bih volio da je to nauka, ali im nipošto to ne namećem.
Koliko je značajno u doba tehnologije baviti se filozofijom i smatrate li da mladi dovoljno promišljaju o raznim pitanjima ili su ih ekrani preokupirali?
Savremeno društvo nasušno potrebuje filozofiju. U vremenu prolaznog, tržišnog, marketinškog, svako traži smisao. Lako je danas birati fakultet koji će upisati ili zanat kojim će se baviti na osnovu onoga koliko će zaraditi. Ali, šta činiti kad se zaposlite i imate dobru platu, a ne znate zašto to sve radite? Kad nemate motiv da ustanete i radite ono što je profitno jer to mrzite iz dna duše? Mladi promišljaju. Ali, promišljanje im se predstavlja kao nešto što je beskorisno, neprofitno, uzaludno. Zato vrlo rano (naučeni od drugih) napuštaju mišljenje. Misle glavama svojih roditelja i društva, umjesto svojim. Svakodnevno se srećem sa mladima koji misle i koji me inspirišu. Nažalost, njihov žar vrlo brzo ugasne pod pritiskom stvarnosti našeg života. Da, dobar dio mladih je okupiran prolaznošću koja im se predstavlja na ekranima telefona i računara, ali onaj mali dio njih koji se tome opire je pod najvećim udarom – kako života koji od njih traži da rade i zarađuju, tako i od društva koji ih smatra zgubidanima. Zbog takvih ja radim svoj posao.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu