U pitanju je jedinstvena mapa na cijelom Mediteranu, a pokriva površinu od 28.000 kvadratnih kilometara mora do dubine od 40 metara, piše Morski.
Karta je prošle nedelje lansirana i na Institutu za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, koji je samo jedna od brojnih hrvatskih naučnih, istraživačkih i drugih javnih institucija koje su učestvovale u ovom projektu posljednjih 5 godina.
Uspješno završen projekat
Time je uspješno završen projekat “Mapiranje obalnih i većih morskih staništa na području Jadranskog mora u nacionalnoj nadležnosti” koji je uspješno implementiralo Ministarstvo trgovine i održivog razvoja Republike Hrvatske sa konzorcijumom koji je okupio više od 200 stručnjaka.
Ovaj projekat, koji je obuhvatio više od polovine Jadranskog mora, predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih inicijativa za mapiranje morskih staništa, već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, jednog od najvrijednijih privrednih i prirodnih resursa Republike Hrvatske.
Za šta će se koristiti podaci
– Kroz projekat je cilj bio da saznamo šta je pod talasima, šta krije naše more. Ovi podaci su nam bili izuzetno važni kako bismo u budućnosti mogli na bolji i sveobuhvatniji način da planiramo jmere očuvanja prirode, s jedne strane, ali i da na održiv način koristimo sve prirodne resurse Jadranskog mora – kaže za Radio Split direktor Zavoda za zaštitu prirode i životne sredine i MINGORP Aljoša Duplić.
Kako kaže, do sada nažalost nije bilo ovih saznanja, ali su sredstva Evropske unije korišćena za prikupljanje ovih informacija koje su sada javno dostupno preko Bioportala.
– Podaci će se koristiti za integrisano prostorno planiranje na moru, za održivi ribolov, održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru i koje se odnose na more – objasnio je Duplić, i dodao da je projekat sufinansiran 85 odsto iz sredstava Evropske unije.
Znatno manje površine pod morskom travom
– Ovo mapiranje je ponudilo čitav niz veoma preciznih podataka. Možemo reći da je karta vrijedna i zato što obuhvata tako veliku površinu, a riječ je o preko 28.000 kvadratnih kilometara, a ujedno je i najdetaljnija karta ovog tipa je- rekao je Duplić.
Kako kaže, do sada se po staroj karti iz 2004. godine, koja je rađena kao model u razmjeri od 1 do 100.000, procijenjivalo da morske trave imamo na 120.000 hektara. To je sada, napominje on vrlo precizno utvrđeno, čak i gdje se nalaze.
– Možemo reći da je, nažalost, ova površina znatno manja – ima negdje oko četrdeset hiljada hektara. Livade morske trave su izuzetno važan ćelijski tip, ne samo zbog biodiverziteta, već su važne i za ublažavanje klimatskih promjena, jer su izuzetno jak i značajan ponor za ugradnju ugljenika – dodao je on.
Oko Lastova otkrivene neobično velike strukture
– Oko Lastova smo otkrili nevjerovatne strukture građevine prečnika 20 metara, a liče na košnicu visine četiri metra. Ne samo oko Lastova, već i oko Mljeta i Visa, a ne znamo kako su se te strukture razvile, pa već na proljeće planiramo ekspediciju da se takve stvari detaljnije istraže, piše Jutarnji.
On je istakao da bi mnogi istraživači mogli godinama da rade na podacima koji su do sada prikupili.
– Projektom je predviđeno mapiranje do dubine od oko 100 metara, a mi smo toliko detaljno kartirali, osim u jabučkom basenu, gdje smo dostigli dubinu od približno 200 metara, ali je model dostigao dubinu od oko 270 metara. Najdublja tačka u Jadranu je 1.233 metra, ali se taj dio posla očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 odsto našeg podmorja – napomenuo je Duplić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu