Problem je i što korisnici društvenih mreža i ovih aplikacija često nisu svjesni koliko daleko idu kako bi uljepšali svoje lice/tijelo, ili popravili neke mane.
Trend je prisutan na gotovo svim platformama, a prije svega na Instagramu, TikToku i Fejsbuku.
Recimo, Kristl Berger, mlada majka iz SAD, uvjerena je da ona na svom licu ne mijenja ništa drastično, kada koristi aplikaciju za filtere.
– Zaista, samo digitalno sebi dajem savršenu šminku i osvjetljenje – kaže ona.
Pritom, aplikacija koju koristi nije besplatna. Pretplaćena je na Fejstjun, platformu koja je do sada, širom sveta, preuzeta više od 200 miliona puta.
Prvobitno kreiran da radi samo na fotografijama, Fejstjun je prije dvije godine lansirao verziju za kratke selfi video snimke, čija je efikasnost od tada sve više rasla. U međuvremenu, još jedna popularna aplikacija koja korisnicima omogućava da mijenjaju svoje fotografije na društvenim mrežama – Perfect365 – trebalo bi da objavi svoju video verziju kasnije ove godine.
Fejstjun je, inače, u vlasništvu izraelske kompanije Lajtriks (Lightricks), a 2021. je prijavljeno da ta kompanija ima tržišnu vrijednost od 1,8 milijardi dolara.
– Želite da date ljudima 80% moći, uz 20% složenosti profesionalnog softvera. To je igra koju pokušavamo da igramo – naveo je CEO, Zeev Farbman.
Ali, dugo se tvrdilo da su takvi alati nezdravi, jer promovišu nerealan pogled na ljepotu koji može biti opasan, posebno za djecu i mlade osobe.
Na primjer, 80% tinejdžerki je reklo da je promijenilo svoj izgled na fotografijama, do 13. godine života, prema istraživanju poznatog brenda za njegu kože.
Iako niko ne poziva da se ova tehnologija zabrani, sve je više apela da se oglašivači na društvenim mrežama i influenseri primoraju da priznaju kada promjene svoju fotografiju upotrebom filtera.
Norveška je, na primjer, 2021. uvela zakon koji zahtjeva od ove dvije gorepomenute grupe da naznače da li je fotografija retuširana.
Francuska sada ide korak dalje, zahtijevajući da se ista norma primijeni i za fotografije i za video snimke.
U međuvremenu, i Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra isto pitanje, jer vladin zakon o bezbjednosti na mreži nastavlja da prolazi kroz parlament.
Ipak, ostaje da se vidi da li će zakon ciljati samo na reklame na društvenim medijima, ili i na influensere, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu