Svijet

MMF: Njemačka jedina velika ekonomija evrozone koja će se smanjiti

Godišnja inflacija u Evropi u augustu je bila stabilna jer su cijene hrane jurile ispred pada troškova goriva, ali nije bilo jasno da li Evropska centralna banka može pauzirati svoju rekordnu seriju povećanja kamatnih stopa.

novčanice evra
FOTO: NIKOLA MORAČA/RINGIER

Indeks potrošačkih cijena za 20 zemalja koje koriste euro ostao je nepromijenjen na 5,3 posto u odnosu na julsko očitavanje, uz podršku cijena hrane, alkohola i duvana koje su porasle za bolnih 9,8 posto, prema zvaničnim podacima agencije za statistiku EU Eurostat u četvrtak.

Ključna slabost evrozone bila je njena najveća ekonomija, Njemačka, za koju Međunarodni monetarni fond predviđa da će biti jedina velika ekonomija koja će se ove godine smanjiti za 0,3%.

Pročitajte još

Drugi ključni podatak za inflacije – takozvana bazna inflacija koja izostavlja hlapljiva goriva i hranu – takođe je smanjen u augustu, tako što je pao, na 5,3% sa 5,5%. Ta brojka će biti ključni faktor za ECB u odlučivanju o tome da li kamatne stope treba da se povećaju ili mogu ostati nepromijenjene kako bi ocijenila njihov uticaj na ekonomiju.

Cijene goriva pale su za 3,3% zbog stabilnih svjetskih cijena nafte i smanjene ljetne potražnje za gorivom za grijanje, prenosi N1.

Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde rekla je da će odluka o kamatnim stopama na sastanku o politici 14. septembra zavisiti od pristiglih podataka, što je pomak od jednogodišnjeg niza sastanaka na kojima su povećanja stopa najavljena prije vremena. ECB mora da se bori protiv inflacije sa višim stopama protiv uticaja skupljih kredita za potrošače i preduzeća.

Inflacija je opala nakon što je dostigla svoj vrhunac u oktobru na 10,6%, ali je pad usporio posljednjih mjeseci i ekonomisti kažu da bi „posljednje stope” ka vraćanju inflacije na cilj banke od dva posto mogla biti najteža.

Nedavni pokazatelji rasta bili su slabi, dok je inflacija u stalnom padu. Tržišni pokazatelji sugeriraju da investitori nisu uvjereni da će ECB ponovo porasti.

Ekonomija eurozone stagnirala je sa nultim rastom na početku 2023. i doživjela je skroman oporavak u drugom tromjesečju, uz rast od 0,3% u odnosu na prethodni kvartal. U augustu je pokazatelj ekonomskog raspoloženja Evropske komisije koji kombinuje mjere poslovnog i potrošačkog povjerenja pao na najniže očitanje u posljednjih 10 godina, dok ankete menadžera nabavke pokazuju da se ekonomska aktivnost usporava.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu