Veselin Čajkanović pruža slične zapise, a jedan potiče iz Mačve, gdje se ovaj običaj izvodi dan nakon vjenčanja. Svekrva, dok mlada povezuje konđu pred ručak, penje se na tavan iznad kuhinje, igrajući u dimu i pjevajući, čime uvodi mladu u novi dom.
Ovaj običaj, zapravo, proističe iz kultne legende, etiona, s ciljem objašnjenja svekrvinog igranja drugog dana svadbe.
Svadbena igra ima obredni cilj – uvoditi nevjestu u kult mladoženjine porodice, slično kao što bogovi igrom stvaraju svijet. Duše predaka obje strane učestvuju u svadbenom obredu, pozivajući se igrom, ponudom u jelu ili obraćanjem.
Šta radi svekrva na tavanu
Ognjište i verige su centralni elementi obreda, a tavan, nazvan po starom srpskom bogu at’arvanu, ima brojne običaje vezane uz sebe, uključujući “svekrvu na tavanu”. Svekrva ima ključnu ulogu u svadbenom ritualu, a njena magijska igra na tavanu ima zaštitni karakter, sazivajući duše predaka i prizivajući kultne elemente.
Mladina majka ima centralnu ulogu u ceremoniji svadbe, dok svekrva, igrajući 26 puta, uvodi mladu u novi kult.
Njene radnje, poput bacanja ječma i prskanja svetom vodicom, imaju duboko simbolično značenje, piše Žena Blic.
Analiza običaja ukazuje na dva moguća cilja igre svekrve na tavanu: sazivanje predaka ili zaštitni magijski karakter, podržan običajima oko krova kuće. Pitanje je kompleksno, jer primitivni čovjek prema zlodusima može zauzimati i pomirljiv i borben stav. Jer, duše predaka u porodičnim slavljima učestvuju u svojstvu božanskih predaka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu