Politika

Mogu da IZGUBE MNOGO, jer su im KLIMAVI ARGUMENTI: Zbog čega političari IZBJEGAVAJU DEBATE

Milioni američkih građana uoči svakih izbora s nestrpljenjem čekaju debate predsjedničkih kandidata, koje u mnogim slučajevima odrede i ishod tih izbora.

Mogu da IZGUBE MNOGO, jer su im KLIMAVI ARGUMENTI: Zbog čega političari IZBJEGAVAJU DEBATE
FOTO: SRNA, SDS, SINIŠA PAŠALIĆ/RAS KOMBO

Za razliku od njih, građani BiH rijetko kad imaju priliku da vide televizijska sučeljavanja kandidata, bilo onih na lokalnom, republičkom ili nivou BiH.

Ovogodišnja televizijska sučeljavanja kandidata demokrata za predsjednika SAD Džoa Bajdena i predsjednika Donalda Trampa prenosile su sve glavne kablovske mreže i pratili milioni građana, a analitičari su procijenili da je rejting aktuelnog predsjednika, nakon tih debata, u blagom padu.

Za razliku od demokratskih zemalja, u kojima su predizborne TV debate među najgledanijim emisijama, u BiH toga najčešće i nema, jer mnogi političari odbijaju sučeljavanje s protivkandidatima.

Korist

U prilog tome govori i činjenica da za protekle opšte izbore u BiH građani nisu imali priliku da gledaju televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata, ali ni onih koji su se borili za funkciju člana Predsjedništva BiH.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Slična situacija je za ovogodišnje lokalne izbore, koji bi trebali da se održe za dvije i po sedmice. Iako bi mnogi građani rado vidjeli sučeljavanje kandidata za (grado)načelnike svojih lokalnih zajednica, taj film vjerovatno neće gledati ni za ove izbore.

Zašto političari bježe od debata? Da li je riječ o tome da su nesigurni u sebe i svoj program ili prosto smatraju da debate kod nas nemaju istu snagu kao u razvijenim evropskim zemljama i da im neće donijeti nikakvu korist?

Loša poruka RAK

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka, te vlasnik i glavni i odgovorni urednik portala Capital, Siniša Vukelić, ističe da su debate u zapadnim zemljama izuzetno dobro organizovane i glasači ih, ali i analitičari, s nestrpljenjem očekuju.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA
Siniša Vukelić

– I kod nas javne televizije imaju obavezu da ih organizuju, dok privatne televizije nemaju tu obavezu. Znam da su neke privatne komercijalne televizije htjele da organizuju javne debate s kandidatima za (grado)načelnike najvećih lokalnih zajednica u BiH. Međutim, Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) im to nije dozvolila. Mislim da je to loša poruka, jer komercijalne televizije to mogu da organizuju čak mnogo bolje i nepristrasnije nego što to rade javni servisi – ističe Vukelić.

Dodaje da je činjenica da kod nas kandidati bježe od javnih debata, jer se plaše da bi se njihovi argumenti pokazali kao loši u odnosu na argumente suprotne strane.

Pročitajte još

– Pokazali bi da su obećanja koja daju neosnovana. Raskrinkala bi se ta populistička obećanja, kojima se razmahuju u kampanjama i na terenu, posebno u ruralnim sredinama, gdje ljudi nisu navikli da promišljaju i analitički gledaju na njihova obećanja – ističe Vukelić.

Slučaj “Tadić”

Sociolog Vedran Francuz ističe da bi debate mogle imati uticaj na ishod izbora i kod nas, jer bi mogle da “razbude” neopredijeljene birače.

Vjeruje da politički kandidati u BiH bježe od debata jer smatraju da bi im umanjila šansu za pobjedu.

– Oni koji smatraju da imaju veće šanse za pobjedu izbjegavaju debate. Vjerovatno misle da mnogo više rizikuju kada bi izašli na takvu vrstu dijaloga s protivkandidatom. To je šteta jer bi građani kroz debate mogli da saznaju mnogo više o pojedinim kandidatima nego što to mogu iz plaćenih intervjua, bilborda i slično – navodi Francuz.

On se prisjetio debate iz 2014. godine između tadašnjih predsjedničkih kandidata u Srpskoj Milorada Dodika i Ognjena Tadića.

Francuz ističe da je Tadić prije debate imao prednost nad Dodikom, ali je “svojim katastrofalnim nastupom na kraju izgubio izbore”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Francuz kaže da su predstavnici opozicije i tada, a i danas, bili uvjereni da je Tadić upravo tom svojom lošom debatom upropastio sav dotadašnji rad i prednost koju je imao.

– Naravno, nije ta prednost bila toliko velika, ali to je jedan od primjera kada je vladajuća partija prihvatila debatu, jer su bili svjesni da sa njom mogu mnogo da dobiju – kaže Francuz.

Gledanost

Podsjeća da su debate obavezne u mnogim zapadnim zemljama, pa i u Hrvatskoj i Sloveniji. Nezamislivo je, kaže Francuz, da dođe dan glasanja, a da prije toga nije bila debata između predstavnika dvije najveće partije.

– Sjetimo se velike debate Hilari Klinton i Donalda Trampa, koju je gledalo skoro 84 miliona ljudi. To je bila jedna od debata koja je tada presudila u SAD po pitanju predsjedničkih izbora – ističe Francuz.

FOTO: MICHAEL REYNOLDS/EPA
FOTO: MICHAEL REYNOLDS/EPA

On je upitao zašto ne bi bilo debata između kandidata za načelnike ili gradonačelnike.

Dodaje da se opozicija bori za svaki novi glas, posebno kod onih neopredijeljenih, te da bi vjerovatno upravo opozicija imala više koristi od debata nego kandidati vladajućih.

– Predstavnici vlasti već imaju neku svoju strukturu glasača koji su im lojalni, tako da je šansa opozicije za pobjedu tolika koliko privuku neopredijeljenih glasača. To se najviše može pokrenuti upravo televizijskim sučeljavanjima sa svojim protivkandidatima. Tako građani na jednom mjestu mogu da vide prednosti i razlike između jednog i drugog kandidata – ističe Francuz.

Bijeg sa megdana

Navodi da je za BiH karakterističan pojam “bježanje sa megdana”, što u prevodu znači da su mnogi kandidati nesigurni u svoje znanje i svoje stavove.

Lakše im je, ističe Francuz, ostati u okviru režiranih pitanja nego da budu izloženi argumentima.

Francuz vjeruje da se mnogi kandidati boje da bi mogli ugroziti svoju poziciju kod trenutnog glasačkog tijela, ali i ostaviti loš utisak u javnosti.

Ličina: Više štete nego koristi

Na pitanje zašto su građani BiH uskraćeni za debate politikolog Stefan Ličina smatra da postoji više razloga za to. On ističe da, s jedne strane, komercijalne televizije traže nadoknadu od nekoliko hiljada maraka po kandidatu da organizuju debatu.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Ako govorimo u kontekstu lokalnih izbora, kandidati iz nerazvijenih opština, kao što su kandidati za načelnika Ribnika, Šamca, Čajniča ili Berkovića, nemaju taj novac, a možda bi htjeli da se pojave- ističe Ličina.

Dodaje da je, s druge strane, kultura dijaloga kod nas na jako niskom stepenu, pa se izborne debate umjesto u predstavljanje programa pretvore u iznošenje kleveta, laži, prljavog veša, pa kandidatima nanesu više štete nego koristi.

– Činjenici da debate kod nas imaju jednaku snagu kao u razvijenim zemljama najbolje ide u prilog posljednja velika debata iz 2014. godine za predsjednika Republike Srpske, koja je, po mom mišljenju, okrenula i odredila rezultat izbora. Uprkos svemu, neke TV debate bi morale biti organizovane i vjerujem da bi bile jako gledane – ističe Ličina.

Otkriva da bi volio gledati izbornu debatu dva kandidata za načelnika Banjaluke, jer obojica zaista imaju šta reći. Isto tako, kako dodaje Ličina, bilo bi zanimljivo gledati televizijsko sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Trebinja ili Bijeljine.