Grupa građana nedavno je predala Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv četvoro funkcionera u Savjetu ministara i Vladi FBiH zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa. Prethodno je onlajn peticiju, kojom se traži odgovornost nadležnih političara zbog katastrofalnih posljedica korona virusa po građane BiH, za samo sat, potpisalo više od 1.100 građana, među njima su bili pisci, muzičari, režiseri, glumci…
Razlog za podnošenje tužbe je, kako se navodi, postojanje osnova sumnje da u periodu od 18. septembra 2020. godine do 18. marta 2021. godine, svjesni svojih zakonskih obaveza, nisu obavili ili izvršili svoje službene dužnosti u pogledu osiguravanja i direktne nabavke vakcina potrebnih za imunizaciju stanovništva.
I dok ovakva tužba kod nas predstavlja novost, u razvijenim demokratskim državama one su dio svakodnevice.
Novinari protiv predsjednika
Novinari u Brazilu su tako najavili podnošenje tužbe Vrhovnom sudu te zemlje protiv predsjednika države Žaira Bolsonara, jer je skinuo zaštitnu masku tokom jedne od pres konferencija i tako izložio predstavnike medija riziku obolijevanja od korona virusa. Optužili su ga i da nije poštovao fizičku distancu.
Nekoliko stotina italijanskih porodica žrtava pandemije korona virusa najavili su prije par mjeseci podizanje privatnih tužbi protiv države u kojoj će tražiti sto miliona evra odštete zbog teških propusta u upravljanju krizom.
Tužbom su zaprijetili premijeru, ministru zdravlja, kao i predsjedniku pokrajine Lombardija, koja je najgore prošla u pandemiji, s gotovo 25.000 umrlih od ukupno 70.000 umrlih u Italiji.
Tužbe pljušte i u Njemačkoj gdje su tri porodice poljoprivrednika prije dvije godine tužile kancelarku Angelu Merkel jer, kako su naveli, njena vlada ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. U tužbi su naveli da njihove farme već trpe posljedice globalnog zagrijavanja.
Ovakvih primjera ima mnogo širom svijeta, a analitičari ističu da one, osim pravnog aspekta kojim se želi pokazati da funkcioneri preuzimaju određenu odgovornost iza koje može stajati čak i krivična odgovornost, ima i drugi aspekt, a to je građanski aktivizam.
Lagodan život
Analitičari ističu da građani često nisu svjesni činjenice da izabrani funkcioneri za svoj rad ili nerad odgovaraju upravo narodu, a ne partijskim šefovima, kao i da mogu pozvati političare na odgovornost i na ovaj način – putem tužbe.
Zamjenik direktora Centra za ljudska prava Banjaluka, Dragan Todorović, ističe da domaći političari ili nisu svjesni ili glume da ne znaju da obavljanje javnih funkcija ne predstavlja samo lagodan život i dobro plaćen posao, već i odgovoran rad, kao i dobri rezultati u korist građana.
On ističe da prva građanska tužba u BiH protiv izabranih funkcionera predstavlja pozitivan korak u naprijed u smislu demokratske svijesti stanovnika ove države.
Bez obzira na ishod navedene tužbe, kako ističe Todorović, konačno se pokazala naznaka buđenja demokratske svijesti u društvu u BiH.
– Trebalo nam je dosta vremena, ali bitno je da se nešto pomjerilo s mrtve tačke. Mi, kao društvo, izašli smo iz jednog socijalističkog sistema u kome neke demokratske slobode i demokratski instrumenti nisu bili razvijeni. Očigledno je trebalo da prođe tridesetak godina da se počnu viđati naznake da prihvatamo demokratske vrijednosti i da shvatamo koliki potencijal građani imaju u jednom uređenom demokratskom društvu – kaže Todorović.
Dodaje da tužbe ne moraju uvijek na kraju završiti s nekom novčanom kaznom ili kaznom zatvora, već je dovoljno da se funkcioneri pozovu makar na moralnu odgovornost.
– Bitno je da smo, gledajući i čitajući o raznim primjerima širom svijeta gdje izabrani funkcioneri odgovaraju građanima koji su ih izabrali, i na neki način osjećaju taj pozitivan strah od građana, odnosno da imaju visok stepen osjećaja odgovornosti prema onima koji su ih izabrali, vidjeli kako stvari mogu da funkcionišu. Mislim da bi ovo mogao da bude prvi korak da se u BiH za deset do petnaest godina dođemo do tog nivoa da funkcioneri počnu ozbiljno da shvataju građane i da ih uvažavaju – ističe Todorović.
Moć demokratije
Slično mišljenje dijeli i politički analitičar Darko Kuzmanović, koji ističe da je problem našeg društva taj što nema razvijenu demokratsku političku kulturu i što građani nisu upoznati niti sa svojim pravima niti sa moći koju posjeduju.
– A posjeduju zaista veliku moć, jer oni koji su birani od strane građana su dužni da rade u njihovom interesu, a ne ličnom interesu. Građani imaju pravo da dignu svoj glas i da dignu bunt protiv nerada političara. Međutim, problem je u tome što građani ovdje još nisu svjesni svojih prava, jer su političari napravili takav ambijent da su sebe predstavili kao neka nadnaravna bića koja su potpuno nedodirljiva i kojima niko ništa ne može – kaže Kuzmanović.
Dodaje da to trenutno nije daleko od istine ako se uzme u obzir da pojedine političke figure u BiH imaju gotovo kompletnu državnu moć u svojim rukama. Drugim riječima, kako ističe Kuzmanović, kontrolišu sve one strane društva koje bi bile zadužene za korigovanje tih nekih društvenih anomalija. Prije svega, policiju, sudstvo i tužilaštvo.
Iako inicijative građana za sada nemaju neku naročitu snagu, Kuzmanović vjeruje da će se to u budućnosti promijeniti.
– Vjerujem da će u budućnosti građani biti mnogo svjesniji svojih prava, jer dolaze mlađe generacije koje nisu opterećene ni komunizmom ni ratovima devedesetih godina, niti su imale komunističko obrazovanje, gdje je potrebno da ćutite i isključivo slušate šta će stariji reći. Mlađe generacije polako počinju da uviđaju da imaju neka prava i počinju da uviđaju svoju snagu. Postavlja se samo pitanje da li će biti dovoljno mladih ljudi da pokrenu sve to sa mrtve tačke – zaključuje Kuzmanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu