Biznis

MOGU LI STRANA ULAGANJA POGURATI RAST BiH poput Moldavije, Srbija daleko odmakla

Prema zvaničnim statistikama, strana ulaganja u BiH su u porastu, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno za napredak i da je privredni rast već godinama usporen.

MOGU LI STRANA ULAGANJA POGURATI RAST BiH poput Moldavije, Srbija daleko odmakla

Priliv direktnih stranih investicija u BiH u prošloj godini iznosio je 777,7 miliona KM, odnosno 2,5 odsto BDP-a, i veći je za 213,6 miliona KM u odnosu na 2016. godinu, saopšteno je nedavno iz Centralne banke BiH.

Stranci su najviše ulagali u bankarski sektor, čak 261 miliona KM, što je trećina od ukupnih prošlogodišnjih stranih investicija. Drugi sektori ulaganja daleko zaostaju, pa je u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom uloženo nešto više od 64 miliona KM, u proizvodnju baznih metala oko 51, a u automobilsku industriju 46,5 miliona KM.

I dok se zvaničnici ponose ovim rezultatima, stručnjaci upozoravaju: BiH ima toliko lošu bazu da je besmisleno da se poredi sama sa sobom.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić tvrdi da su strani ulagači stvorili više od 20.000 radnih mjesta, ali i da je Savjet ministara u protekle četiri godine “uložio velike napore na poboljšanju poslovnog okruženja i privlačenju investicija”.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

– Usvojili smo propise, kojima smo carinske procedure i unaprijedili spoljnotrgovinske aktivnosti. Uveli smo elektronsku platformu za podnošenje prijava PDV-a i drugih poreza, čime smo rasteretili preduzeća i ubrzali poslovne aktivnosti – pohvalio se Zvizdić i dodao da su pokrenute aktivnosti za ukidanje nepotrebnih nameta.

Bajka o spasiocima iz Brisela

Ipak, posljednji Poslovni barometar je pokazao da tri četvrtine potencijalnih investitora BiH ocjenjuje kao nestabilnu zemlju, sa nepredvidivim poslovnim okruženjem. Zvizdić očekuje da će se to promijeniti čim BiH dobije status kandidata za EU, a to će se, tvrdi, desiti već u oktobru, odmah nakon izbora.

Mada je u strategiji za proširenje EU poručeno da BiH ovaj status može dobiti, u najboljem slučaju, tek dogodine, Zvizdić vjerovatno svoj optimizam temelji na izjavi Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije EU u BiH, koji je nedavno poručio da će BiH „vjerovatno dobiti status kandidata, ako baš ne uprska stvar nakon izbora“.

Brojni ekonomisti iz regiona upozoravaju da je „bajka o stranim ulagačima kao spasiocima“ jedna od najvećih zabluda trazicionog Balkana, a dr Marko Đogo, profesor međunarodne ekonomije na Ekonomskom fakultetu na Palama, poručuje da će i značajnije strane investicije i kandidatura za EU stići tek kada BiH to zasluži.

Ni bogati, ni atraktivni

-I jedno i drugo će uslijediti kada mi sami stvorimo uslove za to, dakle kada, kako i stranci kažu, završimo domaću zadaću. Od nekih političkih investicija, u smislu da neke države odluče da se ciljano ulaže u BiH, nema ništa. Nismo mi, u svjetskim i evropskim razmjerama, ni toliko atraktivni, ni tako bogati resursima – kaže Đogo.

Čak i priča o radnoj snazi, kao resursu je, dodaje, pretjerana, jer na primjer Ukrajina, ima daleko više radne snage koja je i kompetentnija i spremnija da radi za manje novca.

-Ovo radne snge, što mi imamo može sve da zaposli jedna jača njemačka kompanija, ali Nijemci ne ulažu u ovakve zemlje – kaže Đogo.

Što se tiče statistike, brojke, tvrdi, uopšte nisu optmistične, ako se stave u pravi kontekst. BiH se tako hvali sa investicijama od 2,5  odsto BDP-a, dok su neke tranzicione zemlje privlačile i do 20 dosto BDP-a investicija godišnje. BiH, dodaje Đogo, ima tako slabašnu bazu, da ne treba da se poredi sama sa sobom, nego bar sa komšilukom, a ta poređenja ne daju dobru sliku.

-Ako uporedimo BDP i spoljotrgovinski deficit, te investicije, stopu zaposlenosti i privredni rast, uvidjećemo da je Srbija, na primjer, u posljednjih sedam godina ostavila BiH daleko iza sebe. Naša stopa rasta se usporava, njihova raste, i ako nastavi ovim tempom, Srbija može za pet godina spoljnotrgovinski deficit svesti na nulu, a stopu nezaposlenosti na jednocifren broj. Za BiH to su nedostižne cifre – kaže Đogo.

Zaključuje da je i struktura stranih investicija u BiH toliko loša, da nas ti pokazatelji svrstavaju u red zemalja poput Albanije i Moldavije, dok je Srbija duplo bolja od BiH.

Brojke koje upozoravaju

Da BiH ipak ne ide u dobrom pravcu, pokazuju i posljednje statistike po kojima su direktne neto strane investicije u prvom tromjesečju 2018. godine smanjene za 58 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nedavno promovisan Poslovni barometar, pokazao je da 77 odsto investitora smatra da je poslovno okruženje u BiH nepredvidljivo i da zbog toga treba izbjegavati ulaganja. Optimizam budi nalaz ovog istraživanja koji pokazuje da je 84 odsto investitora ipak spremno da preporuči BiH kao zemlju za ulaganje, a 70 odsto onih koji ovdje već posluju, planira da ponovo investira u BiH u naredne tri godine.

Zaključak istraživanja je da se u BiH investira zbog geografskog i strateškog položaja i potencijala domaćeg tržišta, kao i zbog resursa i logistike.

 

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu