Kako pada na proljeće, u narodu je vezan i za buđenje prirode i njeno cvjetanje.
U pravoslavlju se danas, nedjelju dana prije Vaskrsa, podsjeća na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.
Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”.
Kako bilježe jevanđelja, njegovi učenici su mu doveli magaricu na kojoj je ušao u grad. Time se ispunilo staro proročanstvo “Evo car krotki ide i jaše na magarici”.
Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cijeli dan šeta okićen cvijećem. Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje. Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a devojke stavljaju i ljubičice.
Ovo cvijeće se ne unosi u kuću već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Ponekad se cvijeće potapa u vodu u kojoj je zlatno ili srebrno prstenje i onda se tom vodom djeca umivaju. Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice, ako ih ima.
U srpskoj istoriji, na ovaj dan, narod se uvijek okupljao u radosti, ali bez veselja.
U Takovu je na Cvijeti 1815. godine knez Miloš Obrenović pozvao Srbe na ustanak protiv Turaka riječima “Evo mene, a evo vama rata sa Turcima”. Veoma mali broj porodica danas slavi krsnu slavu. Ponegdje se slavi kao zavjetina, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu