S obzirom na to da je izbor za papu zatvoren za javnost te da javnost nema uvid u dešavanja unutar crkve u tim trenucima, crkveni službenici će nakon svakog glasanja obavještavati javnost o rezultatima glasanja i to putem dimnjaka.
U slučaju da papa na kraju dana ne bude izabran, papirići s glasovima će se spaljivati te će im se dodavati tzv. “crna smjesa” kojom će se i sam dim obojiti u crno.
To će za građane, koji će se okupiti na Trgu Svetog Petra u Vatikanu značiti da papa nije izabran.
S druge strane, ukoliko se pojavi bijeli dim – to će za javnost značiti da je papa izabran, nakon čega će uslijediti već poznata procedura.
Tradicija saopštavanja ishoda glasanja narodu putem dima datira iz 1800. godine , kada su se vjernici okupljali ispred Kvirinala kako bi saznali da li je papa izabran.
Međutim, u to vrijeme dim je imao samo negativnu konotaciju. Ako se pojavio, to je zapravo značilo da kardinali još nisu izabrali papu, dok je odsustvo dima ukazivalo na uspješan izbor.
Odsustvo boje u dimu ostalo je sve do Konklave 1903. godine.
Razlika između crnog i bijelog kako bi se ljudima saopštio izbor novog pape počela je s konklavom 1914. godine, a prvi papa kojeg je proglasio bijeli dim bio je Benedikt XV.
Peć koja se koristi za spaljivanje glasačkih listića i dokumenata ista je od 1939. godine.
Na njoj su otisnuti datumi nekih godina u kojima je korištena za Konklavu. Od 2005. godine, dodana je još jedna peć koja se koristi samo za sagorijevanje boja.
Konklava za izbor 267. pape započet će 7. maja 2025. godine, nakon završetka misa Novemdiales koje se služe za pokoj duše preminulog pape Franje.
Za valjan izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina glasova plus jedan, piše Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu