Glavna poruka koja će se provlačiti u kominiciranju glasi: Integracija BiH u Evropskoj uniji je šansa za unapređenje kvaliteta života u BiH.
Ova poruka treba da bude inkorporirana u svaku komunikacijsku aktivnost u procesu pristupanja, bez obzira na nosioca komunikacije – navodi se u dokumentu objavljenom u Službenom glasniku BiH.
– Jezik u komunikaciji o procesu treba da bude odmjeren, primjeren i razumljiv javnosti, uz dosljednu upotrebu ujednačene terminologije. Komunikaciju je potrebno potkrijepiti konkretnim primjerima, koji govore o uticaju evropskih integracija na svakodnevni život – navodi se u Strategiji.
U njoj su definisane tri ključne javnosti: Kreatori i pokretači javnog mnjenja (mediji, organizacije civilnog društva, akademska zajednica, poslovna zajednica, EU info centri, donosioci i izvršioci odluka), mladi (učenici osnovnih i srednjih škola, studenti) i grupe posebno osjetljive na promjene – penzioneri, nezaposleni, poljoprivrednici, domaćice, osobe sa invaliditetom, izbjeglice, osobe koje nemaju izgrađen stav o procesu.
U Savjetu ministara naglašavaju da rezultati istraživanja u posljednje četiri godine ukazuju na značajan pad podrške javnosti članstvu u EU – sa 78 procenata u 2015. na 56,5 odsto u 2018. godini. Iz toga izvlače zaključak da građani nemaju dovoljno informacija o procesu evropskih integracija i većina izjavljuje da ih u medijima najviše interesuju teme o uticaju procesa integracija na svakodnevni život. Građani se najčešće o pitanjima evropskih integracija informišu putem televizije i interneta.
Kako navode, stalno praćenje medija u Direkciji za evropske integracije BiH pokazuje da se o procesu evropskih integracija izvještava šturo, uopšteno i u kontekstu dnevnopolitičkih dešavanja, tako što se akcenat stavlja na izjave zvaničnika BiH i Unije.
– U printanim, onlajn i elektronskim medijima nedostaju analitički tekstovi i tematski prilozi u kojima bi novinari običnim građanima predstavili koliko će proces pridruživanja EU uticati na kvalitet života u BiH, koje se reforme moraju sprovesti i kakav će očekivani učinak one imati, te koje strukture i na koji način mogu koristiti finansijsku pomoć iz evropskih fondova. U tom smislu potrebno je organizovati radionice na kojima bi se novinari informisali i edukovali o specifičnim temama – navodi se u Strategiji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu