Imajući u vidu trenutni atmosferu u regionu, koliko je zajednički nastup moguć i koja su to pitanja od zajedničkog interesa Srbije, Republike Srpske, FBiH, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore?
Selaković nije precizirao, ali je pomenuo uspjeh „mini Šengena“, solidarnost Srbije prema susjedima u raspodjeli vakcina…
– Osim virusa korona, zemlje u regionu imaju još niz zajedničkih neprijatelja kao što su siromaštvo, ekonomska nerazvijenost i loš i zastarjeli nivo komunikacije među zemljama – rekao je Selaković za TV Prva.
Predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS, Igor Crnadak, smatra da je posebno važno da se saradnja zemalja regiona uspostavi na polju trgovine, ekonomije generalno, te da se olakšava protok roba, ljudi i kapitala.
– To su stvari u kojima regionalna saradnja pomaže u svakodnevnom životu ljudi, a pomaže i proces evropskih integracija. Veoma je korisno korištenje iskustva i praksi onih zemalja koje su odmakle na tom putu. Naravno, treba napomenuti da postoje određena politička opterećenja i da ne treba očekivati da sve ide lagano, bez poteškoća. Ali, svakako je to proces na kome treba raditi – kaže Crnadak.
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, slaže se da međudržavni odnosi u regiji Zapadnog Balkana i unutrašnji politički odnosi obiluju nagomilanim, sistemskim problemima. Baš zbog toga, smatra Sitarski, dragocjena je svaka inicijativa koja bi fokus bacila na ono što te zemlje spaja, a ne na ono što ih razdvaja.
– Prije svega, to je ispunjavanjem kriterijuma koje je EU postavila pred sve te zemlje. One nisu na istom nivou evropskog puta, ali objedinjavanje oko rješavanja infrastrukturnih problema, ujednačavanje propisa oko tržišta ili oko bilo kojih aspekata društvenog života koji je relevantan za prekograničnu saradnju, može samo pomoći njihovom evropskom putu. Ukoliko postoji elementarna konstruktivnost svih aktera u zemljama regije, mislim da će postojeći problemi biti stavljeni ad akta, da će ih rješavati u posebnim postupcima. Znači, neće time nestati problemi koji postoje, ali mislim da bi posredno na njih pozitivno uticalo ako bi bio postignut dogovor o nekim drugim pitanjima – kaže Sitarski.
Međutim, Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, smatra da je najveći problem to što je priča o regionalnoj saradnji više deklarativna, a manje suštinska. Popov polazi od Srbije i tvrdi je da ponašanje njene vlasti prema regionu suprotno od onoga što se negovještava.
– Ovo je jedna vrsta šizofrene politike. Da li je ovo sada pokušaj da se prema Evropi i svijetu pokažemo kao dobri susjedi, kao konstruktivan partner koji će da ujedini region? S druge strane, iz Beograda se radi mnogo toga da se region destabilizuje. Na primjer, uzmite izjave naših čelnika oko Republike Srpske. Aleksandar Vulin je jednom rekao, u smislu, ako ovi gledaju ovako na Srpsku, onda mi na nju gledamo kao na entitet koji je van BiH. Pa onda dupli pas koji se igra s Dodikom, gdje Dodik to ne radi na svoju ruku. Nema ograde od strane Beograda, osim što Vučić kaže da podržava teritorijalni integritet BiH – kaže Popović za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu