Podizanje cenzusa, zatvorene liste i obavezno glasanje na izborima, samo su neke od stavki koje su dogovorene da se nađu u novom Izbornom zakonu o kojem su 18. januara u Laktašima razgovarali predstavnici SNSD, HDZ BiH i “Trojke”.
Lider SNSD, Milorad Dodik je nakon tog sastanka izjavio da bi “dogovor oko Izbornog zakona BiH mogao bi biti finaliziran tokom februara”.
– Kad postoji volja, postoji i način da od naroda izabrani lideri razgovaraju i odlučuju. Današnji sastanak s partnerima iz vlasti sa nivoa BiH je bio konstruktivan, što nas dovodi u poziciju da dogovor o Izbornom zakonu finaliziramo tokom februara – napisao je Dodik u objavi na mreži X.
On je nakon sastanka rekao i da su dogovorili da se prijedlog SDA o izmjenama Izbornog zakona koji je prošao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ne podrži u Domu naroda i da se on vrati u redovnu proceduru, što je u međuvremenu i učinjeno.
– Ono što je dogovoreno plus, jeste da to budu zatvorene liste, bez preferencijala. Da se cenzus podigne sa tri na pet odsto za parlamentarne izbore, a za lokalne da to bude četiri posto. Da se ugradi mehanizam obaveznosti glasanja, oni koji ne budu glasali imaće mandatnu kaznu. Predviđeno je da mandat pripada stranci i da onemogućimo političku korupciju – rekao je Dodik.
Međutim, ubrzo nakon sastanka “partneri” iz Sarajeva su počeli da mijenjaju mišljenje, pa je lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković rekako da “ništa nije dogovoreno, jer ništa nije ni potpisano, ali je saglasan sa većinom prijedloga koji se odnose na izmjene Izbornog zakona”.
Stranke “Trojke” su nakon toga u javnosti iznosile oprečne informacije vezano za dogovor u Laktašima, pa je ostalo nejasno da li će na kraju biti ispoštovano išta od onoga o čemu su taj dan razgovarali.
Sve će možda biti jasnije danas za kada je zakazan novi sastanaka predstavnika SNSD, HDZ BiH i “Trojke”.
Ovo je juče otkrio lider HDZ BiH, Dragan Čović, koji je podsjetio da će to biti prvi sastanak poslije susreta u Laktašima, “nakon kojeg je dio koalicije tvrdio da su postigli dogovor o određenim reformama i izmjenama Izbornog zakona BiH, što je drugi dio demantovao, tvrdeći da se ne radi o sporazumu”.
Čović je istakao da je svega nekoliko sedmica ostalo do izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je to sasvim dovoljno vremena za reforme, ali “da njegovi partneri moraju prestati sa nadmudrivanjem, sa mijenjanjem stajališta svaki dan”.
– Odluke koje mi donosimo ne mogu biti ohrabrivane nametanjem bilo kakvih odluka visokog predstavnika – poruka je koju je Čović juče poslao “partnerima” iz vlasti.
Možda se dogovore, a možda ne
Lider SDP, Nermin Nikšić nije želio za Srpskainfo da otkriva ništa vezano za najavljeni sastanak, niti je želio komentarisati dogovor iz Laktaša.
Na pitanje da li se u februaru može očekivati dogovor oko Izbornog zakona BiH, Nikšić je istakao da “ne voli komentarisati sastanke koji su održani iza zatvorenih vrata”.
– Nakon sastanka u Laktašima u javnosti su se pojavile razne spekulacije. Pojavili su se zaključci sa tog sastanka, ali i naše primjedbe. Istina je da imamo dogovoreno da se opet sastanemo, a kada će to biti finalizirano vidjećemo – rekao je Nikšić.
On je dodao da “komisije rade na izmjenama Izbornog zakona”.
Delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać ističe za Srpskainfo da je nemoguće prognozirati šta će se desiti, odnosno da li će do kraja februara doći do dogovora oko izmjena Izbornog zakona ili ne.
– Ono što je sigurno jasno jeste da su oni na političkom nivou definisali teme koje se tiču izmjena Izbornog zakona u smislu cenzusa, otvoreno-zatvorenih lista i nekih drugih stvari, a za koje mi kao politička stranka smatramo da su više bitni od onoga što se nameće – kaže Novaković Bursać.
Ona podsjeća da dio međunarodne zajednice, uključujući i Kristijana Šmita, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, pokušavaju da nametnu upotrebu digitalnih tehnologija koje se nigdje ne primjenjuju, pa čak se ni ne razmatraju u zemljama Savjeta Evrope, koja je puno šira organizacija od EU.
– Ovdje je po svemu sudeći jedan ogroman lobi namirisao velike pare u smislu nabavke opreme bez imalo brige šta će s time da bude na kraju. To što se nama pokušava prodati priča integriteta je nešto što ni jedna zemlja u Evropi ne upotrebljava – kategorična je Novaković Bursać.
Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH, ona ističe da je sve moguće, odnosno da se dogovor postigne, ali i da se ne postigne.
Novaković Bursać dodaje da sve zavisi od ukupnog političkog dogovora.
– Što se tiče tehnologija poput čitača otisaka prstiju, odnosno biometrijski podaci, tako nešto se ne razmatra u zemljama Savjeta Evrope. Kada je riječ o nekim drugim tehnologijama koje se žele nametnuti u BiH sve su one u jako malom broju zemalja zastupljene i to nakon doslovno višegodišnje ekspertize. Šta je tu bitno? Bitno je imati sigurnost informacija i biti zaštićen od manipuilacija. Manipuilacija sigurnosti podataka je na prvom mjestu i sigurnost da su te očitane informacije takve kakve jesu –podvlači Novaković Bursać.
Ona dodaje da je očito da su stranke “Trojke” na sastanku u Laktašima bile spremne na dogovor, ali su se nakon toga “počele povlačiti”.
Novaković Bursać ističe da je to “stara muka sa partnerima iz Sarajeva”.
– Sistem odlučivanja je očito izmješten iz njihovog habitusa u neka druga mjesta, tako da je to stara boljka ovog našeg sistema. Umjesto da imate aktere koji su spremni da preuzmu odgovornost i koji imaju ovlaštenja, očito da oni od toga nemaju ništa i zato stojimo u mjestu i ne rješavamo ni jedan krupan politički problem- naglašava naša sagovornica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu