To je čak 30 puta manje od onoga što je krajem septembra prošle godine obećavano za rad pozorišta “Semberija” koje bi, smatraju kulturni radnici, trebalo da bude kreator kvalitetnijeg kulturnog života.
Grad Bijeljina registrovao je, podsjećamo, 25. septembra prošle godine Gradsko pozorište “Semberija”, sa sjedištem u zgradi bijeljinskog Centra za kulturu. Od tada praktično ništa nije urađeno kako bi pozorište zaista i zaživjelo.
U Gradskoj upravi Bijeljina nismo uspjeli saznati zašto su sredstva od 150.000 maraka novim budžetom umanjena čak 30 puta. Ni vršilac dužnosti direktora pozorišta, koji od imenovanja nije primio nijednu platu, nije želio da odgovori na naša pitanja.
Ovakva odluka o formiranju pozorišta je ishitrena, ocjenjuje zato magistar dramskih umjetnosti Dušan Tuzlančić.
Pokazala je nesporno samo dobru volju nadležnih, ali ne i ozbiljnost u pristupu. Jednostavno, ako želite biti uspješan poljoprivrednik morate se konsultovati s agronomima, veterinarima. Zamislite i da pravite bolnicu, a ne uključite u taj posao nijednog ljekara. I u slučaju pozorišta, mi imamo improvizaciju koja može nanijeti mnogo štete ovom projektu – ističe Tuzlančić.
On upozorava da kultura ne smije biti pitanje političke volje, te da gradski oci moraju koristiti sve kadrovske i političke potencijale i kapacitete ako žele da Bijeljina zaista dobije pozorište.
Bijeljina je grad koji duže od 20 godina nema pozorište. Osnivanje ove ustanove je veliki korak za razvoj kulturnog i pozorišnog života u ovoj sredini, ali ne smije ostati samo “mrtvo slovo na papiru”, smatraju i građani.
– Grad ne čini samo infrastruktura. Naravno da nam trebaju kanalizacija, gasovod, dobri putevi. Ali treba nam i ono što hrani dušu. Kako mladi ljudi da stasavaju u čestite, poštene i dobre ljude ako ne njeguju prave vrijednosti u životu – kaže Bijeljinac Vujadin Nikić.
Istovremeno, novu šansu za pozorište traže i opozicioni odbornici. Odbornik SNSD-a Aleksandar Đurđević upozorava da zbog ovakvog nemarnog odnosa lokalnih vlasti trpe građani.
– Trećina budžeta ide na plate zaposlenih, samo grant za medijsko predstavljanje gradonačelnika je oko 200.000 KM. Dakle, sredstva ima, samo ih treba usmjeriti u prave svrhe. Značaj pozorišta je višestruk i utiče na mnoge aspekte života. Naši mladi ljudi, koji znaju da cijene pozorišnu umjetnost, više neće morati da idu u Beograd, Novi Sad, Šabac, da bi odgledali neku predstavu. Grad bez pozorišta nije grad – smatra Đurđević.
Tribina o pozorištu
Bijeljinsko udruženje mladih danas organizuje i tribinu o pozorištu, u Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić”, nastojeći da animiraju javnost da istraje u namjeri da Bijeljina konačno dobije pozorište, kakvo ova regija sa oko 200.000 stanovnika i zaslužuje.
O tome šta je pozorište, kako organizovati njegov rad i šta ovakva ustanova znači za jedan grad govoriće eminentni stručnjaci poput bivšeg direktora pozorišta u Somboru i Novom Sadu, uglednog dramaturga, književnika i profesora Milivoja Mlađenovića, koji je rodom iz Semberije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu