Ukoliko dođe do direktnog okršaja Rusije i Ukrajine, mogao bi da presudi odnos snaga dvije zemlje.
Rusija, čini se, iz dana u dan gomila sve više trupa spremnih na akciju u blizini granica Ukrajine. Iako Ukrajina ima podršku zemalja NATO, ona nije dio Alijanse, pa je pitanje ko bi mogao da joj i na koji način priskoči u pomoć.
Rusija je mnogo veća zemlja, a ima i više od četiri puta više aktivnih trupa od svog manjeg susjeda.
Kada je Rusija napala Ukrajinu 2014. godine, pobunjenici koje je podržavao predsjednik Putin zauzeli su velike dijelove istoka i od tada se bore protiv ukrajinske vojske. Postojao je međunarodni mirovni sporazum iz Minska, ali sukob se nastavlja i zato ruski lider kaže da šalje takozvane mirovne snage u dvije oblasti pod kontrolom pobunjenika.
Zapad to vidi kao besmislicu i vjeruje da Moskva planira neposrednu, novu invaziju na Ukrajinu, zemlju od 44 miliona ljudi koja se graniči i sa Rusijom i sa Evropskom unijom. Za početak, postoje izvještaji o pristizanju tenkova u Donjeck koji kontrolišu separatisti, a najnovije satelitske fotografije pokazuju da su ruske trupe raspoređene u krugu od 9 do 19 milja (15-30 km) od ukrajinskih granica.
– Prijetnja traje već osam godina. Ovo nismo isključili od 2014. Ovo je rat, ovo je Rusija. Od Rusije treba očekivati da u svakom trenutku iskoristi svaku situaciju – rekao je general Oleksandr Pavljuk, komandant Združenih operativnih snaga koje se bore protiv separatista, u jednom intervjuu za ukrajinski servis RSE-a.
Rat je izbio u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa u aprilu 2014, samo nekoliko mjeseci nakon što su višemjesečni ulični protesti u Kijevu eksplodirali u nasilne sukobe s policijom. To je dovelo do svrgavanja predsjednika zemlje naklonjenog Moskvi, koji je pobjegao u Rusiju.
U mjesecima koji su uslijedili, Kijevska “Antiteroristička operacija” – mešavina vladinih trupa i dobrovoljačkih milicija, često privatno finansiranih – imala je početni uspjeh protiv separatističkih snaga koje podržava Rusija.
Do kraja ljeta, međutim, Rusija je povećala raspoređivanje vojne obavještajne službe, pa čak i redovnih trupa, što je rezultiralo s nekoliko velikih poraza ukrajinskih snaga, uključujući i jedan u gradu Ilovajsku tog avgusta.
Nuklearno oružje
Rusija je druga najvažnija država svijeta kada je riječ o istraživanju, posjedovanju i skladištenju nuklearnog naoružanja, piše portal “Armed Forces”. Iako su se kasno uključili u razvoj iza Amerikanaca, Rusi su prvu nuklearnu probu imali 1949. kada je to bio SSSR. Ipak, i tada su iznenadili Zapad koji je vjerovao da Sovjeti neće imati nuklearno oružje bar do 1953. ili 1954. godine.
Nakon prve probe, SSSR je počeo rapidno da povećava broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduje. Do kraja 1980-ih, bili su vodeća sila po broju uskladištenog nuklearnog naoružanja – približno 40.000 primjeraka. Sada, Rusija ima ukupno 6.490 nuklearnih bojevih glava, značajno više od Amerikanaca, piše Al Džazira.
Iako Ukrajina nikada nije napravila vlastito nuklearno oružje, treba imati u vidu kako je prije nekoliko decenija imala blizu 5.000 komada takvog naoružanja. Naime, ova država je do 1991. bila deo SSSR čijim je raspadom svaka država dobila određen broj nuklearnih bojevih glava Sovjeta.
Tako je 1991. Ukrajina postala treća država po broju nuklearnih bojevih glava na svijetu.
Ipak, Ukrajinci su se brzo odlučili da se riješe takvog oružja. Tri godine kasnije (1994.) pridružili su se Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja (NPT), da bi 1996. sve bojeve glave bile prebačene u Rusiju i tamo rastavljene, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu