U pitanju su ljudi koji možda nisu uvijek vidljivi građanima, a koji upravljaju važnim oblastima za razvoj grada ali i za svakodnevni život Banjalučana, od razvoja privrede do gradnje infrastrukture, investicija, prostornog planiranja, turizma…
U ovim danima, kada se donose odluke koje treba da oblikuju razvoj grada u narednom mandatu, pitali smo ljude koji su u prethodnim godinama bili zaduženi za ta pitanja kako oni vide protekli period i svoj rad.
Fizički najuočljiviji su poslovi dva odjeljenja, koja se, između ostalog, bave izgradnjom vodovoda, kanalizacije, igrališta, puteva, mostova i javnom higijenom.
Decenijski problemi
Načelnik Odjeljenja za saobraćaj i puteve, Slaviša Sandić, rekao je da je generalno zadovoljan radom u prethodnim godinama.
– Mislim da smo sredstva koja su bila na raspolaganju odjeljenju određivali za prave prioritete i upuštali smo se u poslove koji su čekali decenijama. Tu prije svega mislim na spoj istočnog tranzita i izgradnju novog Zelenog mosta. To su višedecenijski problemi i njihovo rješavanje je bilo potrebno gradu. Isto mislim i za prigradske saobraćajnice čija gradnja je započeta, koje su veoma teške i zahtjevne u smislu imovinsko-pravnih odnosa, komunalne infrastrukture i svega ostaloga. Nismo bježali od problema i smatram da smo bili dosta uspješni – naglasio je on.
Priznaje da je bilo projekata kod kojih se mogao ostvariti veći napredak.
– Ono što smatram da je generalno moglo bolje, kada je riječ o krupnim projektima, što nismo daleko odmakli na izgradnji novog mosta preko Vrbasa kod “Vitaminke”, ali budžet je bio takav kakav jeste. Morali smo raditi prema nekim prioritetima. Kada je riječ o nekim sitnijim stvarima, a koje nisu manje važne, lično sam nezadovoljan što nismo više uradili na zamjeni autobuskih stajališta i na izgradnji novih, pogotovo u prigradskim naseljima i u selima – precizirao je Sandić.
Dodao je da nema dovoljno nadstrešnica i oznaka za autobuska stajališta, a ni takozvanih “niša”, za stajanje autobusa.
– Oni staju na saobraćajnicama i to nije bezbjedno – naveo je on.
Smatra da je za naredni period važno da se više pažnje posveti održavanju postojeće saobraćajne mreže, da se nastavi izgradnja puta prema Motikama, Priječanima i u Česmi, te da se izgrade saobraćajnice u drugim prigradskim naseljima.
Obala Vrbasa
Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar poručuje da je na pojedinim poljima ostvaren napredak, a na nekima nije.
– Sa stanovišta potreba građana najznačajniji su poslovi na projektima Voda 1 i 2, koji bi trebali da riješe problem s vodosnabdevanjem za pojedine dijelove Banjaluke – naveo je Bilčar i dodao da je prethodnih godina urađeno preko 100 kilometara nove rasvjete u prigradskim i seoskim naseljima, zamijenjeno skoro 4.000 svjetiljki sa Led osvetljenjem i da su izgrađene četiri trim staze za četiri godine.
Podsjetio je da su izgrađene dvije sportske dvorane i da je treća započeta.
– Posebno sam ponosan na vrtiće i cilj da nema lista čekanja, da je svakom djetetu dostupno predškolsko obrazovanje, koje ima veliku ulogu u ranoj fazi obrazovanja djece – naveo je on.
Kada je u pitanju javna higijena, kaže da su obnovili kontejnere.
– Time je poboljšana čistoća Banjaluke, ali je kao neriješen problem ostalo nepropisno odlaganje krupnog otpada i pored svih naših napora – kazao je on, dodavši da dugoročni cilj u Banjaluci treba biti uspostavljanje selektivnog prikupljanja otpada.
Kazao je da je, nažalost, uređen samo manji dio obale Vrbasa u cilju smanjenja rizika od poplava.
– Kandidovan je nastavak radova, ali još nije prošla evaluacija. U pitanju je veliki problem, koji mora biti riješen – istakao je on.
Objašnjava da se radi o projektu koji košta desetine miliona maraka, ali koji može dugoročno da uštedi stotine miliona.
– Generalno, za velike poslove treba duži vremenski period, projektno planiranje i na kraju su ključni ljudi i puno rada – rekao je on.
Urbanistički plan
Puno posla su imali su imali i u drugim sektorima, ali to nije uočljivo kao nova građevina, poručuju rukovodioci drugih odjeljenja.
Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, Slobodan Stanarević, tvrdi da je ovo odjeljenje imalo rekordne priode u protekle četiri godine.
– Drugi uspjeh je što smo osnovali jednošalterski sistem i što smo ušli u pilot projekat elektronske dozvole. Pilot projekat, nažalost, nije zaživio, zbog drugih institucija – što sudova, što preduzeća, koja trebaju dati saglasnosti, a nisu bila opremljena da uđu u taj sistem. Žao mi je što nisam taj sistem odradio do kraja u ovom mandatu – rekao je on.
Napominje da je pojava korona virusa omela drugi važan projekat.
– Zbog trenutne epidemiološke situacije nismo uspjeli na Skupštini usvojiti Urbanistički plan Banjaluke, nakon četiri decenije čekanja – kazao je on i naglasio da je ponosan na svoje saradnike.
Korona usporila privredu
Zadovoljan je i načelnik Odjeljenja za privredu, Radenko Komljenović, koji je svoj dosadašnji rad ocijenio vrlo uspješnim.
– Imali smo kontinuiran rast preduzetništva u gradu zahvaljujući, između ostalog, BFC sertifikatu. Kroz ponovnu sertifikaciju potvrđen je visoki procenat prisutnosti uslova koji pokazuju da je ovo grad s pozitivnim poslovnim okruženjem – istakao je Komljenović i dodao da je ovo odjeljenje učestvovalo i u izradi Strategije razvoja grada kao bitnog strateškog dokumenta za razvoj Banjaluke u narednom periodu.
Iako je zadovoljan postignutim, Komljenović tvrdi da uvijek može i bolje.
– Da nije bilo pandemije sigurno bi napravili značajne rezultate. Epidemija nas je usporila, pa smo usmjerili određena sredstva za sanaciju problema u radu privrednika vezano za kovid-19, tako da su izostale direktne podrške privredi, kao i prethodnih godina u smislu podrške za selo, za zapošljavanje i za tehnološko unapređenje razvoja – naveo je on.
Dodaje da u budućnosti treba raditi Strategiju ruralnog razvoja kao bitnog strateškog dokumenta za razvoj seoskog područja.
Turizam i kultura
Načelnik Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku, Neven Stanić, kazao je da svoj rad i rad odjeljenja kojim rukovodi cijeni prema rezultatima.
– Oni se lako mogu provjeriti. Brojevi u suštini govore kako je ko radio svoj posao, te ko je i koliko doprinosio u oblastima u kojima je nadležan. Načelnik sam na pola mandata i ako izuzmemo u obzir koronu, možemo reći da su rezultati odjeljenja izvanredni – uvjeren je on.
Naveo je da je u oblasti kulture, na primjer, realizovana kandidatura Banjaluke za Evropsku prestonicu kulture 2024.
– To je Banjaluku diglo na noge i svaki građanin je znao šta znači projekat EPK 2024. Iako nismo dobili tu titulu, siguran sam da je ono što smo napravili u sklopu toga od velikog značaja za Banjaluku – naglasio je Stanić.
Dodao je da su povećana izdvajanja za kulturu, razvoj turizma, vjerske zajednice i nacionalne manjine.
– Ništa nije moglo bolje biti urađeno. Ovo što je urađeno je urađeno u najboljem mogućem kapacitetu, u skladu s mogućnostima. Napravili smo velike pomake, a da bi napravili više potrebno je vrijeme, još dvije do četiri godine, da se napravi kontinuitet u razvoju kulture i turizma u gradu – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu