I dok se političke borbe unutar Republike Srpske vode na raznim frontovima, kao i na razne načine, stručnjaci kažu da je bilo realno očekivati da se, kada je u pitanju interes srpskog naroda unutra Bosne i Hercegovine, „oružje odloži“ jer su tada svi na istoj strani.
Tako je bilo kada je bilo pokušaja da se ospori 9. januar kao Dan Republike. Svi zajedno su podržali referendum tadašnjeg predsjednika Srpske Milorada Dodika, a slično je prošla i najavljena inicijativa SDA za osporavanje imena Republike Srpske.
Vječite protivnike dijelom je ujedinio i Dodikov veto u slučaju pelješkog mosta.
Međutim, saradnjama je tu uglavnom kraj. Kada je u pitaju formiranje vlasti na nivou BiH, SDS i PDP su odbili poziv SNSD, govoreći da nema saradnje sa onima koji su ih nazivali izdajnicima.
Novi predsjednik SDS želi SNSD-ovo potencijalno mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara, dok ministar Dragan Mektić kaže da su spremni na saradnju sa svima osim sa SNSD.
S obzirom na to da s jedne strane imamo saradnju, a s druge potpuno neprijateljstvo postavlja se pitanje da li Republika Srpska ima iskrene saradnike koji će na zajedničkom nivou braniti njene interese.
Topićeva: Bitni su partijski interesi
Politička analitičarka Tanja Topić objašnjava da u političkom svijetu Bosne i Hercegovine, kako u RS tako i u FBiH, prevladavaju interesi političkih partija.
Ovdje su dominantni samo njihovi partijski intersi. Ne bih rekla da ovdje postoji niti jedinstveni niti etnički interes, ali isto tako ne postoji niti državni interes za cijelu BiH – ocijenila je Topićeva.
Ona objašnjava da na lokalnim nivoima ima partija koje, iako su zakleti neprijatelji, sarađuju i zajedno prave vlast, dok je na drugim nivoima to nešto drugačije.
– Što se tiče drugih nivoa, tu postoje različiti koncepti i pogledi. Međutim, može se reći da smo na ovom primjeru oko vitalnog nacionalnog interesa vidjeli da, uprkos tim različitim, oni u principu oko nekih pitanja mogu da se dogovore, pogotovo onih nacionalnih – rekla je ona.
Kada su u pitanju pozivi Milorada Dodika opoziciji za saradnju, Topićeva smatra da tu ima mnogo političkih nelogičnosti od strane pozvanih partija.
– Oni zastupaju stav da su pozvani zbog nečijeg ličnog interesa, a onda svaki put potrče na tu vrstu poziva. Imali smo mnogo slučajeva gdje oni “a priori” odbijaju svaku saradnju, ali u onoj zadnjoj sekunudi opet stanu negdje svi skupa. Iz prostog razloga što je napravljena atmosfera u kojoj se oni koji nisu uz aktuelnu vlast etiketiraju izdajnicima – objasnila je Topićeva.
Dodaje da se zbog toga dobar dio opzicionih partija iz RS nalazi u stalno defanzivnoj poziciji nastojeći da se potvrdi kao partiotska stranka, koja neće izdavati nacionalne srpske interese.
Da saradnju treba dići na viši nivo saglasan je i profesor prava Radomir Lukić.
– Oni moraju znatno više da sarađuju u zajedničkim organima Bosne i Hercegovine, zbog toga što tamo predstavljaju Republiku Srpsku i njene građane. Zbog toga ne bi trebalo da sarađuju samo po ključnim pitanjima kao što su formiranje personalnog sastava državnih organa izvršne i upravne vlasti, nego i po svim konkretnim pitanjima – rekao je Lukić.
Naglašava da se to naročito odnosi na dvije najveće stranke SDS i SNSD.
– Cijeli period od ‘95. godine, od sklapanja Dejtonskog sporazuma, ta saradnja nikada nije bila na zadovoljavajućem i istorijski potrebnom nivou – rekao je on.
Savić: Samo da se ne ponovi 2014.
Kada je u pitanju formiranje vlasti u zajedničkim institucijama, to pitanje je veoma jednostavno, a komplikacije koje su došle iz Sarajeva krajnje su neodgovorne i bespotrebne, smatra politikolog Vojislav Savić.
– Imate izborne pobjednike i prilično jednostavnu kombinatoriku za sastavljanje vlasti. Međutim, vidimo šta se dešava. Naravno, bilo bi dobro kada bi partije iz Srpske imale zajednički nastup, ali vidjeli smo i da su SDS i PDP odbile tu ponudu koja je došla iz SNSD odmah nakon izbora, tako da je jedino logično da SNSD s partnerima iz Srpske i FBiH formira vlast – smatra Savić.
Dodaje da ne bi bilo dobro da se ponovi situacija u kojoj Sarajevo odlučuje ko će predstavljati Srbe u zajedničkim organima, kao što je to bio slučaj 2014. godine.
– Treba poštovati volju građana, a onaj ko ne bude radio kako treba, biće adekvatno kažnjen, kao što smo mogli vidjeti – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu