Novi rast cijena posljedica je špekulacija investitora koji računaju na oskudnu ponudu i višak tražnje u posljednjem kvartalu ove godine, a što je rezultat produžavanja smanjenja proizvodnje od strane Saudijske Arabije i Rusije, dva najveća proizvođača u OPEK plus.
Oni smatraju da bi i “neka mala buka” u narednom periodu mogla crno zlato gurnuti preko magičnog trocifrenog broja i vratiti ga na nivo iz jula prošle godine, kada je bio vrhunac zahuktale inflacije.
Fjučersi nafte, ugovori za novembar, već se kreću oko 95 dolara, a kako ide zima i grijna sezona, mnogi smatraju da se ona neće zaustaviti na tom broju, jer odnos ponude i potražnje ukazuje da su cijene od oko 90 dolara jednostavno neodržive.
Ono što dodatno zabrinjava, ali i pravi nove uslove za inflatorni pritisak jeste i podatak da svjetske rafinerije ne mogu proizvesti dovoljne količine dizela kojima bi zadovoljile trenutnu potražnju.
Rast cijene sirove nafte na svjetskim berzama izgleda blijedo u odnosu dizel. U Evropi je proteklih nekoliko sedmica nabavna cijena dizela skočila za više od 40 odsto. Problem je akutan kako u Evropi, tako i Sjevernoj Americi, gdje je jedan broj rafinerija zatvoren tokom pandemije, a druge su pretvorene u pogone za proizvodnju biogoriva.
Preostali kapaciteti su dovoljni za proizvodnju benzina, ali ne mogu da zadovolje potražnju za dizel gorivom. Evropske transportne kompanije i građevinske firme će zbog toga i dalje biti u problemima koji mogu da se pogoršaju na početku grijne sezone zbog veće potražnje za mazutom.
Šta će ovo značiti za naše tržište? Cijena dizela na domaćim pumpama trenutno iznosi oko 2,95 maraka i u odnosu na jun i jul ove godine veća ja za oko 50 feninga, odnosno 20 odsto. Podsjećanja radi, zadnji put kada je jedan barel koštao 100 dolara, u junu 2022. godine, cijena dizela na domaćim pumpama bila je oko 3,3 marke.
Prema mišljenju predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđa Savića, maloprodajna cijena dizela u Srpskoj u narednih sedam do deset dana ne bi trebalo da prelazi granicu od tri marke, jer su nabavne veleprodajne cijene ovog naftnog derivata pale početkom ove sedmice za oko pet feninga po jednom litru.
– Vjerujem da je i ovaj pad od pet feninga, i pored trenutne nestašice na globalnom nivou, rezultat toga što turistička sezona polako prolazi. Kada je u pitanju naše tržište, ne vjerujem da bi cijena običnog dizela u bliskoj budućnosti mogla preći granicu od tri marke ako uzmemo u obzir trenutne veleprodajne nabavne cijene. Na nekim od naših domaćih pumpi, recimo u Hercegovini, već su blizu te granice, ali to može biti samo posljedica lošeg planiranja nabavki. Šta će biti dugoročno gledajući, u kojim granicama bi se gorivo moglo kretati, stvarno je teško dugoročno prognozirati. Vidjećemo da li će se ostvariti pojedina upozorenja, odnosno crne slutnje da bi sirova nafta do kraja ove godine mogla ići i na 100 dolara – kaže Savić.
Kako su cijene energenata, ali i hrane, uz pokidane lance snabdijevanja, bile glavni pokretači inflacije, novi rast cijena goriva borbu Evropske centralne banke protiv ove finansijske pošasti čini sve težom.
Novi negativni trendovi sigurno će dovesti do lančane reakcije i do povećanja životnih troškova, ali će sigurno i restriktivni monetarni potezi ECB dovesti do veće recesije, koja je sve prisutnija pa i u onim najrazvijenijim zemljama poput Njemačke, u kojoj sve više preduzeća stavlja katanac na vrata ili seli proizvodnju na istok, gdje su cijene energenata daleko niže i povoljnije.
Nažalost, sve ovo se već direktno odrazilo i na domaća izvozna preduzeća iz prerađivačkog sektora koja imaju 30 odsto manje porudžbine iz inostranstva, piše Glas Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu