Riječ je o izreci poznatoj u srpskim krajevima od davnina koja je i danas ponekad u upotrebi u govoru, naročito starijih ljudi. Kaže se: “Nosi kao čuma djecu”.
Čuma je narodni naziv za kugu. Riječ je o strašnoj zaraznoj bolesti koja je u prošlosti odnijela stotine hiljada ljudi širom Evrope.
U Srbiji je posljednja epidemija kuge zabilježena prije više od 160 godina.
Nemajući objašnjenje za strašnu pošast koja ih je zadesila i koja je najbrže odnosila najslabije – djecu, narod je smišljao svoja objašnjenja.
U srpskoj mitologiji, Čuma je tako postala ružna baba buljavih očiju i raščupane kose koja u crnoj odeći dolazi u sela. Nekada se opisuje i kao nevidljiva sila, nekada u beloj odeći, nekada sasvim naga. Obožava da se češlja i umiva, užasava se prljavih sudova i voli da je ljudi nose na leđima.
Tamo kuda ona prođe ostaje samo pomor i smrt, a to je kazna za ljudske grijehe. Da izbjegnu da je nazovu pravim imenom (i tako prizovu) ljudi su je eufemistički zvali “kuma” ili “tetka”.
Mnoga su vjerovanja o načinu na koje Čuma ubija. Prema jednom predanju, ona u kuću dolazi noću sa tavana ili kroz dimnjak.
Nosi zemljani lonac sa strijelama kojima ubija svoje žrtve i zato uveče ne valja ostavljati neoprane sudove, jer čuma kad dođe grebe posuđe svojim prljavim noktima i zatruje ga.
Druga legenda kaže da Čuma ubija prstom tako što dotakne žrtvu po čelu, treće predanje kaže da može da zarazi pogledom.
U svakom slučaju, ishod je bio isti – tamo kuda bi čuma prošla ostajala bi samo smrt.
Vjerovalo se da Čuma ne dira domove koji su čisti i uredni. Zato su ljudi, kada bi čuli da je kroz neko selo prošla “kuma” čistili svoje kuće, kupali se i na vidnom mjestu ostavljali posude sa vodom i sapunom kako bi i ona mogla da se umije, piše Istorijski zabavnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu