Procjenjuje se da su troškovi dostigli 10,9 milijardi dolara, daleko nadmašivši prethodni rekord od 8,5 milijardi iz 2020. godine, prema izvještajima Bijele kuće.
Ovaj skok u troškovima odražava visok rizik predsjedničke trke, kao i intenzivne borbe za Senat, Predstavnički dom i ključne pozicije na državnom nivou. Obje glavne stranke, zajedno sa brojnim političkim akcijskim komitetima (PAC-ovima), uložile su milijarde u svoje kampanje kako bi uticale na birače i osigurale pobjedu.
Značajan dio ovih sredstava dolazi od vanjskih grupa i super PAC-ova, čija potrošnja sama premašuje 5 milijardi dolara. Ove grupe su često podržane od strane pojedinačnih donatora i organizacija posebnih interesa koje kroz finansijsku podršku nastoje da utiču na politiku. Zakoni o finansiranju kampanja omogućavaju im da značajno doprinose obje glavne stranke, naglašavajući moćnu ulogu privatnog kapitala u ovim izborima.
Predsjedničke kampanje su zabilježile posebno visoko prikupljanje sredstava. Potpredsjednica Kamala Haris, zajedno sa Demokratskim nacionalnim komitetom, prikupila je preko 2,3 milijarde dolara, trošeći 1,9 milijardi na kampanju, prenosi Bankar me. Bivši predsjednik Donald Tramp i njegovi podržavaoci, uključujući Republikanski nacionalni komitet, mobilisali su više od 1,8 milijardi dolara i potrošili 1,6 milijardi u pokušaju da osvoje Bijelu kuću.
Ove brojke ističu kako su se političke kampanje sve više fokusirale na digitalnu i medijsku komunikaciju kako bi angažovale i mobilisale birače, dosežući više ljudi nego ikada prije. Kako se situacija smiruje, mnogi će vjerovatno pozvati na dublju analizu finansiranja kampanja i sve većeg uticaja novca u američkoj politici, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu