Društvo

Najveći problem loše vrijeme i nedovoljni podsticaji: Proizvodnja pšenice u Srpskoj ZNAČAJNO PADA

Proizvodnja pšenice u Republici Srpskoj ove godine je, u odnosu na lane, manja za 25.266 tona što je, kako poručuju farmeri, rezultat loših vremenskih prilika, ali i nedovoljnih podsticaja.

Najveći problem loše vrijeme i nedovoljni podsticaji: Proizvodnja pšenice u Srpskoj ZNAČAJNO PADA
FOTO: SHUTTERSTOCK

Naime, u 2018. je u Srpskoj proizvedeno 202.197, a ove godine 176.931 tona pšenice ili za 12,5 odsto manje, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

Požnjeveno je 45.913 hektara, a ostvaren ukupan prinos od 176.931 tona, dok je prinos po hektaru iznosio 3.856 kilograma.

Poljoprivrednici poručuju da će u narednom periodu proizvodnja pšenice zasigurno biti još manja, s obzirom na činjenicu da se smanjuju zasijane površine. Jedan od razloga je, kako kaže predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković, to što je ukinuta premija za ovu žitaricu.

Kad je riječ o ovogodišnjoj proizvodnji, ona je, svakako, manja zbog loših vremenskih prilika, pa se sada suočavamo sa manjim prinosom koji je, pritom, lošijeg kvaliteta – kaže Marinković.

Prema njegovim riječima, veći problem je to što je ukinuta pomenuta premija, zbog čega će se, naglašava, smanjivati i površine zasijane ovom poljoprivrednom kulturom, kao i njen prinos.

FOTO: Milan Pilipović/RAS Srbija
FOTO: Milan Pilipović/RAS Srbija

– Naime, bez podrške, ova kultura nije rentabilna. Plan je bio da se u narednih nekoliko godina sukcesivno smanjuje premija za pšenicu, a povećava za uljarice, a ne, ovako, odjednom. Premija od pet pfeniga po kilogramu za proizvedenu i prodatu pšenicu je ukinuta, tako da će ljudi sijati još manje. A sa strateškog aspekta, svaka država treba da obezebijedi minimum potreba u hljebnoj žitarici. Takođe, veliki broj poljoprivrednika je već je prilagodio svoje kapacitete i zemljište uzgoju ove kulture, koja dobro uspijeva kod nas. S obzirom na to,  premiju nije trebalo ukidati bar velikim proizvođačima – ističe Marinković.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS rekli su da je premija ukinuta zbog dogovora sa farmerima da se izdvajanja za tekuću proizvodnju smanje u korist povećanja izdvajanja za kapitalne investicije.

– U ovoj godini isplaćena je premija za proizvedenu i prodatu pšenicu roda iz 2018, te da je za ovu namjenu iz agrarnog budžeta isplaćeno 3,1 milion KM, a riječ je o mjeri od pet feninga po kilogramu. Osim toga, proizvođačima pšenice isplaćena je i premija za pšenicu roda iz ove godine, za šta je ukupno isplaćeno skoro 3,18 miliona KM, a riječ je o 200 KM po hektaru. Ovo su značajna sredstva koja su izdvojena ove godine za proizvodnju pšenice, i među najvećima su u regionu – poručili su iz resornog ministarstva.

Iz Vlade RS ranije su saopštili da je u RS u jesenjoj setvi prošle godine pšenica zasijana na 45.158 hektara, te da se u ovoj godini očekuje proizvodnja 203.211 tona, te vrijednost proizvodnje od 61,3 miliona KM.

Naglasili su da prosječna proizvodnja pšenice u RS u poslednjih 10 godina iznosi 155.000 tona, što je ispod količina koje su potrebne za zadovoljenje potreba mlinsko-pekarske industrije, koje se procjenjuju na 230.000 tona.

Neobrađena polovina oranica

Dok uvoz poljoprivrednih proizvoda iz godine u godinu bilježi sve alarmantnije vrijednosti, skoro polovina oranica i bašta u RS propada neobrađena.

Zvanična statistika pokazuje da su, na kraju proljetne sjetve u ovoj godini, oranične površine u RS iznosile 577.031 hektar. Od toga, zasijano je 316.915, dok je pod ugarima i neobrađenim oranicama 259.942 hektara.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su ukupno zasijane površine u ovoj godini za 1,3 odsto manje u odnosu na lane. S druge strane, ugari i neobrađene površine su u ovom periodu povećani za 32.237 hektara ili za 14 odsto.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije