Ova informacija navedena je u odgovoru vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za privredu grada Prijedora Rade Rosića na odborničko pitanje Saše Bursaća (SNSD).
Naime, Bursać je upitao šta je sa ovim ribnjakom i da li nadležni znaju da je to ogroman ekonomski problem, ali i problem u konktekstu poplava.
Iz Odjeljenja su objasnili da je ribnjak osnovan 1903. godine. Preživio je i dva svjetska rata i postaje državno preduzeće. Procesom privatizacije u septembru 2001. je u sudski registar upisan kao akcionarsko društvo. Od ukupno 797 akcionara, čak 792 imaju manje od pet odsto učešća u akcijama „Saničana“. Najveći akcionar je biznismen iz Prnjavora Radojica Ratkovac koji ima 52,13 odsto akcija u prijedorskom ribnjaku.
Iz Odjeljenja za privredu navode da je 2019. u ribnjaku “Saničani“ došlo do umanjenja poslovne aktive i pasive za 30.298 KM.
– Neto gubitak u 2018. godini iznosio je 80.025 KM, da bi u 2019. značajno porastao i iznosio 420.746 KM-navode iz gradske uprave.
Objašnjavaju da je 2019. godine krug preduzeća sa upravnom zgradom i ribnjak 3 S koji je površine 43 hektara prešao u valsništvo Nove banke zbog neplaćanja hipotekarnog kredita i reprograma.
Sa druge strane ova banka je oglasila da ribnjak sa pratećim objektima prodaje za 2.150.000 KM.
Međutim, površina jednog ribnajka koji prodaje banka skroro da je zanemariva u odnosno na preostalu površinu ribnjaka od 1.300 hektara.
Bivši radnici objašnjavaju da je unutar ribnjaka dužina puteva između njegovih tabli čak 55 kilometara, dok je dužina samog ribnjaka 15 kilometara. Njegovi nasipi su dugi 223 kilometra.
Bivši radnici smatraju da bi ribnjak trebalo prodati kao cjelinu, jer samo tako može uspješno da funkcioniše zbog napajanja vodom sa istih kanala.
Ribnjak “Saničani“ je nekada bio prvi po obimu proizvodnje na prostoru Balkana. Površinom je od njega veći samo ribnjak “Ečka“ iz Srbije.
Radnici sa sjetom pričaju o vremenu kada se radilo u ovom privrednom gigantu.
– Kod nas su nakon rata dolazili ljudi iz Hrvatske koji su inače iz Informaciono-tehnološkog sektora da vide kako mi to radimo i da se obuče. Nakon toga u Hrvatskoj su pokrenuli proizvodnju i izvoze sada u Bavarsku, Srbiju kao i u BiH. A to sve smo mi trebali da radimo – pričaju sa sjetom bivši radnici.
Na loše stanje u ribnjaku “Saničani“ žalili su se i mještani istoimenog naselja. Oni su Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pisali da se ribnajk ne održava, da se urušavaju nasipi, te da primjećuju uginuća ribe.
Vodna inspekcija i ustanova „Vode Srpske“ nalagali su uklanjanje nedostataka. Budući da ti nedostaci nisu uklonjeni ovaj vodoprivredni objekat od 2018. nema vodnu dozvolu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu