Zadovoljstvo je što su zdravstvene institucije reagovale kako treba, sve službe su u pripravnosti. Vjerovatno neće biti moguće organizovati ni školu do kraja polugodišta – poručuje predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Po njenim riječima, Vlada donosi mjere za pomoć privredi koja će pretrpjeti štete i mora se definisati set mjera za pomoć njima, ali i porodicama u RS.
– Dijalog između poslovne zajednice i Vlade će biti kontinuiran. Turizam i ugostiteljstvo, a i proizvodnja će sigurno pretrpjeti štetu. Jedna od mjera koja je već definisana je moratorijum na plaćanje kredita. Porodice ne treba da žive u strahu šta će se desiti ako ne mogu da plate ratu, ali ni privrednici – kaže ona.
Kako je rekla, namjera je da se organizuje Fond za pomoć i obnovu privrede, a prikupljaće se novac iz međunarodnih i domaćih izvora.
– Većina građana zaslužuje svaku pohvalu za ponašanje, ali se zbog neodgovornih mora i pooštriti kaznena politika, jer nije moguće da ugrozite stanovništvo, a da platite 100 ili 300 maraka. To podrazumijeva uvezanost svih institucija. Zahvaljujemo i našim zdravstvenim radnicima koji su nas upozorili dovoljno na vrijeme da treba da reagujemo zajedno, da moramo da spriječimo da se virus unese u zdravstveni sistem i koji su spremno reagovali. Zato je i opremljen prostor u staroj hirurgiji u Banjaluci i neka mjesta za koja smo mislili da nam neće više trebati, ali ispostavilo se da nam trebaju – ističe Cvijanovićeva.
Istakla je da je ova kriza veliki test za cijeli svijet, pa i ljude u Srpskoj.
– Sigurna sam da ćemo izaći kao pobjednici, ali se pripremamo da intervenišemo u ekonomskoj sferi, a da u zdravstvu preduzmemo sve mjere da ne ugrozimo penzionere i stariju populaciju – dodaje ona.
Učiteljima, roditeljima i đacima je poželjela da svi zajedno dočekamo kraj školske godine, iako u drugačijim uslovima.
-To će nas možda natjerati da razmišljamo i za šta se sve moramo pripremiti. U ovo vrijeme, dok radimo na sanaciji štete u privredi i prevazilaženju problema u zdravstvu, moramo i da razmišljamo o novim procedurama i zakonima da bismo neke stvari mogli bolje propisati za budućnost – ističe Cvijanovićeva.
Premijer Radovan Višković kaže da Privredna komora nije uputila nikakav zahtjev za stavljanje van snage uredbe o zamrzavanju cijena, već da se o tome razgovaralo na sastanku sa privrednicima.
Po njegovim riječima, uredba je usaglašena u RS i na prostoru FBiH, kao i to da se to odnosi na cijene od 5. marta.
– Tačno je da su u međuvremenu određene namirnice nabavljene poslije tog datuma i po nekim fakturama koje su veće nego što su bile u prethodnom periodu. Inspektori će iskontrolisati sve zalihe i sve te distributivne lance i vidjeti da li se radi o špekulaciji ili zaista o stvarnim problemima. Ako se ustanovi da je to tačno, a recimo u javnosti su se pojavila priča sa limunom, kao nekim referentnim proizvodom, lako ćemo to riješiti, limun će biti skinut sa naše odluke, a ostale će ostati, a onda će za limun recimo biti uvedena mjera da on bude onoliko koliko je nabavna cijena iz uvoza, plus marža koja će biti ograničena – poručuje Višković.
On ističe i da je ovo živ proces i da odluka koju donese krizni štab ne vrijedi na neodređen period.
-I ova odluka će biti iskorigovana u skladu sa onim što zaista vlada na terenu, a ne zato što neko tako kaže – kaže on.
On je potvrdio da Republika Srpska nema robne rezerve, ali ističe da ima zakon koji to reguliše.
-Već smo rezervisali određena novčana sredstva i onog momenta kad bude trebalo, po našem zakonu, mi ćemo određene robe, koje su osnovne životne namirnice, obezbjediti i staviti na tržište – dodaje premijer Višković.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je rekao da Predsjedništvo može da usaglasi politike koje Centralna banka mora da provede.
– Mjere koje smo definisali treba da idu za podrišku zdravstvenom sektoru i mislim da se to odvija korektno. Ograničena nam je mogućnost nabavke nove opreme, ali pokušavamo. Ne možemo da kažemo da smo nešto obezbjedili, ali su intenzivni razgovori sa Kinom po tom pitanju. UNDP će isto reagovati na to pitanje. Važno je istaći da je najveća opasnost koju imamo zapravo od neodgovornih pojedinaca, iako se većina ljudi ponaša korektno. Danas smo čuli, recimo, da je iz Slovenije došao autobus sa ljudima koji su radili u ugostiteljskom objektu čiji vlasnik je evidentiran kao pozitivan na virus. On je otpustio sve radnike i oni se sada vraćaju u RS. Zato kod ljudi koji dolaze moramo razviti svijest da moraju da budu korektni i da se prijavljuju – kaže Dodik.
Kako je rekao pokušavamo da riješimo pitanje tranzita roba kao i obezbjedimo snabdjevenost tržišta.
– Evidentno je da će biti šteta i zato smo se opredijelili i za ovaj fond – dodaje Dodik.
On očekuje dolazak još više ljudi u Srpsku.
– Šatori bi mogli da budu rješenje, a očekivati je da ćemo imati više ljudi, jer će deportovati naše građane iz drugih zemalja. Možda ćemo i iznajmljivati neke objekte za karantin, ali mora se razumjeti da će ova mjera biti rigorozna. Jer nama je virus ušao iz Italije. Bilo bi neodovorno da bude mekša granica prema našim građanima. Moramo da spriječimo dolazak i širenje virusa od onih koji dolaze. Ako budemo fleksibilni, onda smo neodgovorni prema svim ljudima koji su ovdje prihavtili mjere discipline. Žao nam je što ćete provesti 14 dana u šatoru, ali moraće. Problem su oni koji pokušavaju da promaknu, jer su neodgovorni. Moraju da imaju tu vrstu svijesti – ističe Dodik.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija ističe da je zdravstvo u nadležnosti entiteta.
– Znam da zdravstveni sektori odlično sarađuju i upravljaju svim procesima pa i karantinima. Oni su pripremili i zahtjeve koje smo uputili i UNDP i nastavljaju nabavku uključujući i respiratore, s tim što za to imaju i svoja sredstva. Koordinaciono tijelo to objedinjuje. BiH je mala privreda i zavisi od transporta i to je najveći obim posla tog tijela. Oružane snage su se danas pokazale kao operativne i uradile su ono što su zdravstveni sistemi odredili – kaže Tegeltija.
BiH neće zatvarati granice, jer mora da računa na reciprocitete. Protok roba nije blokiran i to je važno. Mnogo ljudi koristi medicinske usluge sa obje strane granice i nadam se da će biti razumijevanja za to, da se to reguliše, dodaje Tegeltija.
On je objasnio i da uz svaki granični prelaz neće biti šatorsko naselje, već da će jedno biti formirano za nekoliko prelaza.
– Na potezu od Dubice do Novog Grada imaju četiri prelaza, a biće formiran jedan karantin – navodi Tegeltija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu