Raketni napadi, uzimanje talaca i masovna ubistva unutar Izraela dogodili su se u vrijeme kada je globalni poredak već bio na prekretnici, kada se era poslije Hladnog rata završava ruskom invazijom na Ukrajinu i usponom kineske supersile.
Šok od onoga što se upravo dogodilo – scene ubijenih civila na izraelskom muzičkom festivalu, potresni izvještaji pogođenih porodica i prvi žestoki izraelski uzvratni napad na Gazu – zahvatio je svijet, piše CNN.
Izraelski 11. septembar
Iznenadno i krvavo rušenje rijetkog perioda mira i nade u diplomatski napredak na Bliskom istoku već mijenja situaciju u Izraelu, Sjedinjenim Američkim Državama, arapskom okruženju i širom svijeta.
Napad Hamasa se poredi sa napadima 11. septembra 2001. u SAD – kao relativno niskotehnološki napad na civile koji je probio odbranu moćnijeg i sofisticiranijeg protivnika.
Pouka te istorijske traume je bila da politički i vojni koraci koje su preduzeli američki i drugi lideri kada je normalnost obnovljena, nisu promenili svijet samo vojnom akcijom. Oni su oslobodili vanredne političke snage unutar nacija poput SAD i Velike Britanije, stvarajući uslove koji i danas utiču na društvo i izbore.
Iluzija Izraelaca o sopstvenoj bezbjednosti je razbijena
Izraelu nisu nepoznati raketni napadi iz Gaze ili Libana ili bombaški napadi na autobuse i bombaši samoubice. Ali Hamasovi teroristi su upravo razbili iluzije Izraelaca o sopstvenoj bezbjednosti snažnije nego u bilo kom trenutku od Jom Kipurskog rata 1973. kada su egipatske i sirijske snage napale Izrael.
Ovaj osjećaj usloviće odgovor Izraela u danima koji dolaze i uticaće na to kako će ostatak svijeta reagovati na njegov otpor.
Produbljivanje izraelske nacionalne rane je ekstremni politički izazov sa kojim se sada suočava premijer Benjamin Netanjahu, koji se pozicionirao kao krajnji garant bezbjednosti Izraela, ali čiji će mandat sada biti u velikoj mjeri zapamćen po jednom od najrazornijih poraza i neuspjeha obavještajnih službi u istoriji njegove nacije.
Zasad su se raskoli u izraelskom društvu, koje je izazvala Netanjahuova ekstremno desna koalicija i njegovi pokušaji da reformira pravosudni sistem na način za koji su kritičari rekli da prijeti demokratiji, zatvorili zbog nacionalnog jedinstva. Međutim, izraelski lider ima razloga da pokrene razoran odgovor na napad kako bi prikrio svoju političku ranjivost i osvetio agoniju Izraela.
Sljedeći potezi Izraela biće kritični
Pitanje je da li nemilosrdni izraelski protivnapad može da eliminiše Hamas u Gazi u sljedećim danima.
Ali još jedna lekcija od 11. septembra je da ratovi pokrenuti u mračnim nedjeljama nakon napada ne ispadnu uvijek prema planu i nose rizik povratnog udara protiv vođa koji su ih pokrenuli.
Izrael je, primjera radi, već iskusio cijenu invazije na gusto naseljenu Gazu, urbani centar izbjegličkih kampova. A poslije 11. septembra, rat administracije Džordža Buša protiv terorizma izazvao je višegodišnje posljedice — uključujući zamor od rata i cinizam prema vladi, što je kasnije pomoglo u kampanjama predsjednika Baraka Obame i Donalda Trampa. Ta osjećanja su i dalje tu.
Sljedeći potezi Izraela biće kritični. Do sada su preovladavala osjećanja simpatija i užasa. Ali ako izraelski kontranapad protiv Hamasa dovede do još većih civilnih žrtava u Gazi, ili ako enklava bude danima odsječena od vode i struje pod izraelskom opsadom, politika čak i unutar savezničkih nacija mogla bi da se promijeni na štetu Tel Aviva, piše Blic.
Koje su šanse za kopnenu invaziju na Gazu?
S obzirom na obim i brutalnost napada, Izrael bi mogao da pokrene kopnenu invaziju na Gazu, pored vazdušnih udara koje vojska već sprovodi u regionu. To bi moglo da znači dugu, krvavu bitku sa velikim brojem žrtava na obje strane, ali sa Palestincima koji snose veći teret žrtava i razaranja.
– Ne znam kolika je vjerovatnoća kopnene invazije – rekao bih, da računam šanse, šanse za kopnenu invaziju su veće nego što su bile u prethodnim rundama nasilja u Gazi. U prošlosti smo vidjeli izvještaje o kopnenim invazijama koje su neizbježne i ispostavilo se da su oni netačni ili čak namjerne dezinformacije koje je tamo objavila izraelska vojska – rekao je za Voks Kaled Elgindi, direktor odjeljenja za Palestinu na Institutu za Bliski istok.
Netanjahuova vlada obično preferira vazdušne napade da uzvrati na Hamasove raketne napade, jer oni minimizuju izraelske žrtve i nanose ozbiljnu štetu u Gazi. Tokom posljednjeg velikog napada na Gazu, u maju 2021, izraelski vazdušni napadi su navodno bili usmjereni na vođstvo Hamasa, ali su pogođene i civilne lokacije, uključujući medijske kancelarije, stambene zgrade i zdravstvene ustanove. Više od 250 Palestinaca i 13 Izraelaca ubijeno je u 11-dnevnom sukobu.
– Netanjahu… on je uvijek bio veoma oprezan u vezi sa široko rasprostranjenom upotrebom vojne sile. On nije vodio velike ratove kakve smo vidjeli u Libanu 2006. godine, pa je sklon da bude oprezan. Ali možda je teško biti oprezan u ovim okolnostima – rekao je za Voks Danijel Bajman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.
Nejtan Saks, direktor Centra za bliskoistočnu politiku pri Institutu Brukings, rekao je za Voks da je, s obzirom na prirodu napada i trenutno javno i političko raspoloženje u Izraelu, kopnena invazija „veoma vjerovatna“.
– Raspoloženje u Izraelu je takvo da još jedna runda vazdušnih udara ili nešto slično blijedi u poređenju sa zadatkom, ne samo zbog opšteg raspoloženja osvete u zemlji — koje svakako postoji — već i pitanja kako se mogućnosti Hamasa zapravo mogu degradirati i spriječiti neka vrsta ponavljanja – kaže Saks.
Kako bi kopneni rat mogao da izgleda
Samo nekoliko dana nakon rata, nemoguće je predvidjeti šta će uslijediti. Ali s obzirom na ono što se zna o prethodnim sukobima i sposobnostima obje strane, naredne nedjelje će vjerovatno biti krvave. Agencije UN pozvale su obje strane da izbjegavaju civilne žrtve, iako su izvještaji o smrtnim slučajevima civila na obje strane već veliki.
– Neposredna faza će biti da Izrael obaviti racije svojih sela i gradova, vodeći računa da tamo nema boraca Hamasa – rekao je Saks. IDF je potvrdio tu procjenu u mejl izjavi za Vosk.
Izrael će tada morati da prikupi obavještajne podatke o tome gdje se nalazi vođstvo Hamasa i utvrdi broj nestalih talaca i njihove lokacije, što će biti izazovan zadatak, rekao je Saks.
Međunarodni lideri su potvrdili nepokolebljivu podršku Izraelu, a SAD su se obavezale da će mu poslati dodatni vojni materijal, „uključujući municiju“, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane SAD.
Šta bi mogao da uradi Hamas
Uprkos ogromnoj izraelskoj i američkoj vojnoj moći sa kojom se suočava, Hamas nije pokazao znake povlačenja.
– Hamas je izgubio element iznenađenja, ali je vjerovatno spreman da ratuje na duge staze, vjerovatno ima mnogo zaliha – rekao je za Voks Kolin Klark, direktor istraživanja u Soufan grupi.
Kako je rekao, Hamas ima snažan arsenal raketa i mogao bi da planira još zasjeda.
– Ne bih se iznenadio da vidim bombaše samoubice, ako Hamas uspije da infiltrira više operativaca na izraelsko tlo. Ali kada se Izrael osposobi i mobiliše, njegova vojska će vjerovatno brzo obaviti posao protiv Hamasa, ubijajući i hvatajući njegove vođe i desetkujući njegovu infrastrukturu – smatra on.
Hamas traži pomoć drugih muslimana
Komandant militanata Hamasa Mohamed Dejf pozvao je Palestince i druge muslimane da se pridruže operaciji militanata da „uklone (izraelsku) okupaciju“.
Sada je veliko pitanje da li će Palestinci na okupiranoj Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalimu ili negdje drugdje u regionu poslušati njegov poziv, kaže dopisnica BBC iz Jerusalima Jolanda Knel.
Najgori scenario je da bi mogao da privuče moćnu libansku militantnu grupu Hezbolah. Hezbolah je u nedjelju ujutru ispalio više projektila i granata na sjeverni Izrael, bez žrtava. Hezbolah je preuzeo odgovornost za jučerašnji napad preciznim projektilima na Izrael iz Libana.
Ta grupa je navodno rekla da se neće miješati sem ako Izrael ne bude napao Liban.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu