Mlada zaljubljenica u prirodu smatra da su njive, livade i šume Kozare, Prosare, Knešpolja, Knežice i drugih mjesta u okolini Kozarske Dubice bogati ljekovitim travama i drugim biljem, ali se ova prirodna blagodet nedovoljno koristi.
Dugačak je spisak biljaka kojima je obdarena Kozara, cvjetnih proplanaka i šuma koje mogu pomoći ljudima ukoliko se pažljivo odaberu, iskoriste za čajeve, masti ili, naprimjer, iskoriste privijanjem na bolna mjesta, priča Nevena koja radnim danima predaje u školi, a poslije časova ili vikendom sakuplja ljekovito bilje.
Ovdje ima mnogo hajdučke trave, kantariona, maslačka, bokvice, kamilice, koprive, bijelog i crnog sljeza… potom bagrema, lipe. U zasadima uspijevaju i ruzmarin, lavanda, neven, kadulja. Svaka od tih biljaka je rezervoar zdravlja – smatra Nevena, koja je, po uzoru na baku Vuku iz sela Čitluk, a potom i majku Dragicu, nastavila porodičnu tradiciju.
Po tome je i ona postala poznata, jer se veoma temeljito posvetila izučavanju svojstava bilja i njegovu primjenu u svakodnevici svojih komšija, sugrađana i drugih koji dijele isto mišljenje, opredijeljenih da svoje zdravstvene poteškoće rješavaju na bazi prirodnih potencijala.
– Baka Vuka, koju su po čajevima i melemima poznavali u cijelom Potkozarju, ukazala mi je na blagodeti prirode i način korištenja ljekovitog bilja. Njeni recepti, lonac različitih trava koji satima kuva na šporetu i širi opojan miris, davno su probudili moju maštu, još u djetinjstvu, a time i moju želju da se i ja uz tome okušam, da radim u laboratoriji i proizvodim preparate na bazi prirode – ispričala nam je Nevena, koja je i ime dobila po ukrasnoj biljci čiji se osušeni cvjetovi upotrebljavaju kao sastojak masti za liječenje upale sluznice.
Sklonost ka prirodi odredila je i njen životni poziv. Nevena je stekla zvanje diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije, a svojim učenicima svakodnevno objašnjava potrebu čuvanja prirode, kao i njeno korištenje. Ona se često poziva na svoje pretke, koji su to davno prepoznali, i u selu Čitluk, u Potkozarju, gdje su živjeli, tome su bili veoma mnogo posvećeni.
– Nisam u svom životnom opredjeljenju imala mnogo izbora, jer je to sudbinski određeno. Tradiciju i znanje koje su mi prenijele baka i mama unaprijedila sam naukom, znanjem stečenim tokom školovanja. Sada mnogo vremena provodim berući biljke i pripremajući čaj sastavljen od pet vrsta trava, koji je svojevrstan eliksir zdravlja. Potrebno je pet sati kuvanja, a isto toliko vremena traje i priprema melema. Njihova primjena je veoma široka, a efekti davno dokazani – objašnjava Nevena Drljić.
Ona je odlučna da sugrađanima ukaže na bogatsvo svoga kraja, na nezagađenu prirodu i svojevrstan rudnik zdravlja.
– Poslije završetka fakulteta, prije tri godine, nisam odmah uspjela da se zaposlim. To vrijeme sam iskoristila za intenzivnije sakupljanje bilja, pravljenje čajeva i melema. Pomagali su mi, što je i sada slučaj, snaha i brat. Moje dileme da li time da se ozbiljnije bavim, bile su na velikom iskušenju zbog ljudi koji su navikli na bakine meleme. Poslije njene smrti, oni su i dalje dolazili našoj kući i raspitivali se da li je to neko nastavio, ima li još melema i čajeva koje je ona pripremila, da li je ko od nje naučio da to radi. Zato sam odlučila da to ja preuzmem i još više unaprijedim – ispričala nam je Nevena, veoma vrijedna i ljubazna djevojka koja je u bilju, među ljekovitim travama, pronašla svoj svijet zdravlja, veliko zadovoljstvo, te preuzela odgovornost prema precima.
Nagrada
Najveća nagrada, kaže Nevena, za nju su pohvale prijatelja i sugrađana koji su pomoću njenih čajeva i melema poboljšali zdravlje, vratili fizičku i duhovnu snagu, ublažili ili riješili široki spektar zdravstvenih problema.
Upravo je to iskustvo nedvosmisleno potvrdilo da „priroda ima lijek za svaku boljku i da to samo treba iskoristiti”, uvjerena je Nevena koja je i pripravcima iz svoje kuhinje odredila svoje ime – Neven i Nevena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu