Međutim, ono što ostaje u sjenci jeste činjenica da će njihovo savezništvo pasti već na prvim sjednicama Parlamentarne skupštine BiH, i to ne zbog NATO, već zakona i deklaracija koji čekaju da dođu na dnevni red.
Da nas čeka burna jesen, nakon formiranja Savjeta ministara BiH, vidljivo je već prilikom letimičnog pogleda na zakone i ostale akte koji čekaju da dođu na dnevni red sjednica Parlamentarne skupštine BiH, a koji će zasigurno podići nacionalne tenzije u zemlji.
Među njima je Prijedlog zakona o proglašenju 9. januara Danom sjećanja na žrtve ratnih zločina i genocida “koje su počinili organi samoproglašene i nelegalne tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine/Republike Srpske”, čiji je predlagač poslanik SDP Denis Bećirović.
On je još u januaru 2017. uputio zahtjev članovima Kolegijuma Predstavničkog doma PS BiH da na dnevni red Predstavničkog doma uvrste ovaj Prijedlog zakona u kojem se traži da se 9. januar proglasi danom žalosti u cijeloj BiH.
Psrt u oko Srpskoj
Ovim je Bećirović gurnuo prst u oko Srpskoj gdje se 9. januar slavi kao Dan Republike, što bošnjački političari već godinama pokušavaju da ospore i ukinu.
Međutim, nije ovo jedina tačka dnevnog reda koja će podići nacionalne tenzije i baciti kosku među “koalicione partnere” na nivou BiH. Naime, na dnevnom redu bi se trebao naći i Prijedlog deklaracije o osuđenima za ratne zločine na prostoru BiH u periodu od 1992. do 1995, čiji je predlagač predsjedavajući Kluba poslanika SDA Adil Osmanović.
U deklaraciji se navodi da su svi građani, javna i privatna pravna lica obavezna da u cjelosti poštuju sve pravosnažne presude domaćih i međunarodnih sudova, a naročito one koje se odnose na ratne zločine.
Pozivamo sve u BiH da ni na koji način ne dovode u pitanje i da ne iskazuju nepoštivanje prema pravosnažnim presudama za ratne zločine na teritoriji BiH, a naročito na način da se osobama osuđenim za ratne zločine dodjeljuju priznanja, nagrade i privilegije, i da se po njihovim imenima nazivaju ulice, trgovi, institucije i ostali javni objekti. Pozivamo institucije u BiH da takve odluke ponište i stave van snage – piše u Prijedlogu deklaracije.
Vruća jesen
Pored ovoga, na dnevni red čekaju i dva prijedloga rezolucija – Prijedlog rezolucije Parlamenta FBiH povodom presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, te Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. I ovim prijedlogom rezolucije se traži “osuda genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH”.
Upravo ovi prijedlozi zakona, rezolucija i deklaracija biće dovoljni da izazovu nastavak trvenja i političkih prepucavanja, ako znamo da srpska strana ne priznaje presude u kojima se događaji u Srebrenici 1995. godine nazivaju genocidom, dok su, s druge strane, brojni zločini nad Srbima i dalje nekažnjeni.
Istovremeno, Bošnjacima je trn u oku to što je studentski dom u Palama nazvan po prvom predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću, kao i zahvalnice koje je Narodna skupština RS dodijelila Karadžiću, Biljani Plavšić i Momčilu Krajišniku.
Bilo kako bilo, novu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje god stranke bile dio nje, dočekaće “vruća” jesen. Upravo ovi dokumenti će definitivno podijeliti mišljenja političkih stranaka u najvišem državnom organu zakonodavne vlasti s obzirom na to da je riječ o prijedlozima koji tretiraju teme od posebnog interesovanja za političke subjekte u zemlji.
“Povokacija”
Za šefa Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Stašu Košarca, ovakvi prijedlozi imaju za cilj provokaciju građana srpske nacionalnosti.
– Ono što je potpuno jasno jeste da postoje strukture u Parlamentu BiH koje žele kroz prijedloge zakona i deklaracija da prave jednu vrstu konfrontacija i konflikata, ne samo u parlamentu, već i šire. Rekao bih da žele i da evociraju uspomene javnosti na neke loše periode u samoj BiH – ističe Košarac.
Dodaje da političke stranke iz Srpske imaju vrlo jasne stavove kada su u pitanju navedene inicijative. Košarac kaže da donošenje određenih zakona, koji bi se trebali naći na dnevnom redu Parlamenta BiH, prije svega, nisu u nadležnosti BiH.
– S druge strane, postoje i oni deklarativni akti koji vrijeđaju naše nacionalne interese. Stranke iz Republike Srpske, prije svega mi koji smo okupljeni u koaliciju, koju predvodi SNSD, uopšte ne pomišljamo da dajemo prohodnost takvoj vrsti zakonskih projekata i akata – kategoričan je Košarac.
On ističe da stranke iz Srpske u potpunosti zastupaju interese građana srpske nacionalnosti, ne želeći pri tome da vrijeđaju ni interese drugih naroda.
– Ono što je problem u BiH jeste to što Bošnjaci žele da afirmišu samo jednu istinu i činjenice koje apsolutno ne stoje, nisu argumentovane i koje u potpunosti osporavamo – kaže Košarac.
Prema njegovim riječima, postoje proceduralne mogućnosti da se određeni akti i zakoni nađu na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda, ali će poslanici i delegati koji dolaze iz Republike Srpske spriječiti njihovo usvajanje.
Stevandić: To neće proći
– To neće proći – kratka je poruka predsjedavajućeg Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH i lidera Ujedinjene Srpske, Nenada Stevandića.
On ističe da će to biti prilika, čim se ti prijedlozi nađu na dnevnom redu, da poslanici iz Srpske zauzmu jednoglasan stav i pokažu da su apsolutno jedinstveni.
– To je i divna prilika da vidimo ima li ikakvih pukotina u našoj nacionalnoj osovini, bez obzira na partijske podjele. Ujedno, to će biti i prilika da se oni koji to predlažu malo poliju hladnom vodom i shvate da nema više tog stereotipa iz 1992. godine i priče o agresorima i žrtvama. Postoji samo ono što piše u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a to je da se u BiH desio tragičan sukob. Tu je tačka. Sve ostalo su šuplje priče – naglašava Stevandić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu