Svijet

NATO nikada potrebniji vojnici, a oni odlaze: Evropa ima ogroman problem s vojskom

Evropa ima veliki problem s vojskom, više se ne radi toliko o regrutovanju novih vojnika koliko o uvjeravanju postojećih trupa da ne napuštaju službu.

Njemačka vojska
FOTO: HANNIBAL HANSCHKE/EPA

Ove je sedmice francuski ministar oružanih snaga Sebastijan Lekorn predstavio plan “zadržavanja talenata” kako bi podstakao vojno osoblje da ostane u uniformi, piše Politico.

Do toga je došlo nekoliko dana nakon što je godišnji izvještaj podnesen njemačkom parlamentu pokazalo da je 2023. godine oko 1537 vojnika napustilo Bundever, čime se broj smanjio na 181.514 pripadnika.

Problem za sve

– Ti razgovori sada postoje u svim prijestolnicama, u svim demokratijama koje imaju profesionalne vojske bez novačenja  – rekao je Lekorn u ponedjeljak, spominjući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države.

– Na sastancima NATO možemo razgovarati o opremi, ali sada takođr govorimo o nivou zadržavanja – dodao je.

Dok se Evropa ponovno naoružava kao reakcija na rat u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske razmišljaju o vraćanju vojnog roka. Drugi, poput Danske, planiraju ga proširiti na žene.

Njemačka je ukinula regrutacije 2011., ali s obzirom na to da su mnogi u vojsci ostarili iz službe, obnovljena je rasprava o uvođenju neke vrste sistema državne službe.

Pročitajte još

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske, izazov je učiniti oružane snage atraktivnima – nešto što je teško učiniti u vremenu niske nezaposlenosti, oštre konkurencije privatnog sektora i široke primjene rada na daljinu.

Ne radi se samo o novcu

U Francuskoj vojno osoblje ostaje u oružanim snagama u prosjeku godinu dana manje nego prije. U Velikoj Britaniji godišnji manjak u zapošljavanju iznosi 1.100 vojnika — što je ekvivalentno dva pješačka bataljona — iako je vlada ugovorom angažovala privatnu kompaniju Capita.

Novac igra važnu ulogu u tome da ljudi ostanu. Jedna od vodećih mjera francuskog plana je povećanje penzija integracijom bonusa; povećavaju se i plate. Ali problem je u tome što uslovi i usluge jednostavno nisu tako privlačni, s hroničnim prekovremenim radom kao i višemjesečnim izbivanjima od kuće.

NATO snage u Rumuniji
FOTO: ROBERT GHEMENT/EPA

– Problem nije regrutovanje nego zadržavanje, moramo zadržati i porodice – rekla je admiralka Lisa Frančeti,  šefica mornaričkih operacija američke mornarice, na konferenciji u Parizu ranije ove godine.

U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plaća od oko 20 posto u nastojanju da zadrži vojnike. Minimalna mjesečna plaća za vojnika raste sa 4.960 zlota (1.150 evra) na 6.000 zlota. Kao odgovor na rastuću prijetnju iz Rusije, poljska vojska je narasla s 95.000 u 2015. na 215.000 ove godine.

Vojska nudi sve više

Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smještaja i pristupa zdravstvenoj zaštiti i brizi za djecu. Parovi koji oboje rade u ministarstvu oružanih snaga, čak i ako je jedan civil, moći će zajedno mijenjati radna mjesta.

U Njemačkoj, kao dio napora za jačanje nacionalne odbrane, vlada želi povećati broj svojih oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih – ali regrutovanje veoma sporo raste.

Posebna komesarka Bundestaga za oružane snage, Eva Hogl, rekla je da je ponovno uspostavljanje nekog oblika vojnog roka jedan od načina da se stvari preokrenu, ali ciljanje na žene je očitiji potez za zaustavljanje pada budući da je potencijal “daleko od iscrpljenog”.

Zakonom usvojenim prošle godine nastoji se uslove učiniti privlačnijim, uključujući veću podršku za skrb o djeci i povećanje penzizja.

Ne postoje samo problemi sa radnim satima, već i osnovna infrastruktura.

– Kad posjećujem trupe, više ne čujem da nedostaju kacige i zaštitni prsluci – nego ormarić – napisala je Hogl u godišnjem izvještaju.

Prema Hogl, popravak kasarni i vojnih objekata koštat će oko 50 milijardi evra — što je jednako polovini ukupnog posebnog fonda koji je vlada stvorila za ažuriranje svojih vojnih snaga nakon ruske invazije na Ukrajinu, prenosi Klix.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu