Put u NATO koji je za Švedsku i Finsku trebalo da bude samo formalnost, ispostavio se brdovitim. Vodio je uglavnom preko Turske koja je u martu konačno dala zeleno svjetlo Finskoj. Iako su dvije nordijske zemlje inicijalno željele da zajedno stupe u NATO, otkako su zvanično podnijele zahtjev u maju 2022. u sjenci ruske invazije na Ukrajinu, Finska se ove godine sama priključila alijansi i tako postala njena 31. članica, dok je Švedska ostala da čeka na zeleno svjetlo Turske, ali i Mađarske.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg najavio je u ponedjeljak da će turski predsjednik preporučiti članstvo Švedske, a da je Mađarska poručila da neće biti posljednja koja će ga ratifikovati.
– Sa Švedskom kao članicom, ovo je istorijski korak kojim NATO postaje jači i sigurniji – rekao je Stoltenberg.
Ulaskom Švedske, zapadna alijansa će značajno porasti. Nova mapa NATO govori za sebe – Evropa je skoro potpuno poplavila.
Izuzimajući neke države i entitete poput ruskog Kalinjingrada, plavi talas prelio se preko Atlantika i zapljusnuo Rusiju. Ukrajina – kojoj NATO obećava prijem nakon rata – bukvalno je jedna od posljednjih “tampon zona” između zapadne i istočne alijanse – Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbijednosti (ODKB) u kojem je Rusija.
Ko je sve članica NATO
NATO na svom portalu navodi da je proširenje alijanse tekući i dinamični proces. Otkako je stvoren 1949, njegovo članstvo je sa 12 osnivačkih članica – Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija, Belgija, Danska, Italija, Francuska, Island, Luksemburg, Norveška, Portugal i Holandija – poraslo na današnjih 31 (a uskoro 32).
NATO se uvećao tokom devet rundi proširenja od 1952-2023. Prve tri runde su se odigrale tokom Hladnog rata, kad su u alijansu ušle Grčka i Turska (1952), potom Zapadna Njemačka (1955) i Španija (1982).
Nakon pada Berlinskog zida, ujedinjenja Njemačke i kraja ere Hladnog rata, upala je i teritorija Istočne Njemačke, 1990.
Skoro čitavu deceniju kasnije, alijansi su se priključile Češka, Mađarska i Poljska, kao prve bivše članice Varšavskog pakta koje su ušle u NATO 1999. Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija ušle su u NATO 2004, Albanija i Hrvatska 2009, Crna Gora 2017, Sjeverna Makedonija 2020, a Finska ove godine i uskoro i Švedska.
Od teritorija i članica dodatih između 1990-2023, sve su – sem Finske – bile ili bivši dio Varšavskog pakta ili SFRJ.
Nijedna zemlja nije napustila NATO od njegovog osnivanja. Trenutno alijansa zauzima područje od preko 27 miliona kvadratnih kilometara, uključujući Finsku.
Ko nije u NATO?
Van alijanse su, što se tiče Evrope, Švajcarska, Kipar, Irska, Austrija, Vatikan, Andora, Azerbejdžan, Jermenija, Gruzija, Lihtenštajn, Malta, Bosna i Hercegovina, Srbija, Monako, Moldavija, San Marino, te naravno Rusija, Belorusija i Ukrajina.
Neke od njih su zvanično obavijestile NATO o svojim aspiracijama za članstvo. Do aprila ove godine to su uradile BiH, Gruzija, Švedska i Ukrajina.
NATO lideri su se na samitu 2008. u Bukureštu složili da će Gruzija i Ukrajina “postati članice u budućnosti”.
Šta NATO dobija ulaskom Švedske?
Ulaskom Finske, NATO je udvostručio svoju kopnenu granicu sa Rusijom od 1.200 km i dobio najjaču evropsku artiljeriju, te moćne vazdušne i pomorske snage.
Švedska ne dijeli zemlju sa istočnim rivalom, ali je Malme udaljen od Kalinjingrada oko 450 kilometara vazdušnom linijom (251 nautička milja).
Rojters navodi da će Švedska, kad uđe u NATO, pomoći alijansi da popravi svoju ranjivost u sjeverozapadnoj Evropi i Baltičkom moru, plovnom putu koji dijele sa Rusijom sa uskim grlom za pristupanje lukama u osam država, uključujući Njemačku.
Švedski ključ za održavanje plovnih voda prohodnima u sukobu je njena najveća flota podmornica u svijetu, za koju analitičari kažu da sadrži neke od najnaprednijih konvencionalnih podmornica koje su ikad napravljene.
– Švedska flota podmornica je dobro pripremljena za ovo okruženje i značajno će doprinijeti ukupnim podmorničkim sposobnostima NATO na Baltiku – rekao je jedan zvaničnik alijanse Rojtersu.
“Plitki Baltik”, koji neki iz pomorskih krugova zovu i “potopljenom livadom”, ima prosječnu dubinu od oko 60 m, zbog čega je preplitak za podmornice na nuklearni pogon koji čine najveći dio ruske podmorničke flote i čitave američke mornarice.
Švedska ima tri napredne podmornice klase “gotland” i jedan stariji model koji će biti povučen kad dva nova plovila A26 budu isporučena 2027. i 2028. (a pet do kraja decenije).
Ono što Švedsku čini snažnom je njeno iskustvo. Zemlja ima podmornice koje operišu u Baltiku od 1904.
Nijedna susjedna zemlja nije bila tako aktivna pod vodom kao Švedska navodi Rojters.
Stručnjaci kažu da će za tri-četiri decenije podvodni ratovi vjerovatno biti autonomni, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu