Ovo za eKlinika portal objašnjava doktor Boris Šekler.
Spominjan još u doba starog Egipta, giht je često nazivan i kraljevska bolest, a danas je u reumatološkoj praksi poznat kao Arthritis urica.
Giht nastaje uslijed taloženja kristala mokraćne kiseline u zglobovima, a kao posljedica povećane koncentracije mokraćne kiseline u krvi.
Gdje se kristali još mogu taložiti osim zglobova: Kako nastaje giht?
Osim u zglobovima, kristali mokraćne kiseline se mogu taložiti i u koži, ušnim školjkama i drugim mekim tkivima, kao mali bjeličasti, čvrsti čvorići (tofusi), a u bubrezima kao kamenčići. Češće oboljevaju muškarci stariji od 40 godina, a žene znatno rjeđe, i to u menopauzi.
Neumjerenost u hrani i alkoholu kao uzroci uočeni u davnim vremenima
Još u srednjem vijeku zapažena je veza između neumjerenog konzumiranja hrane i alkoholnih pića sa pojavom gihta. Primijećeno je, takođe, i da istočnjački način ishrane, bogat rižom i povrćem, rjeđe dovodi do gihta.
O ovoj bolesti svoja razmišljanja je ostavio i čuveni Hipokrat, uočivši povezanost sa neumjerenim načinom života, a ta zapažanja su i danas, nakon 2.500 godina, potpuno prihvatljiva. Zaključio i da je giht prevashodno bolest bogatih ljudi.
Šta su purini i kako se talože u mokraćnoj kiselini: Giht i kristali
Sve ćelije ljudskog organizma, kao i različite namirnice u ljudskoj ishrani sadrže supstance koje se zovu purini.
-Starenjem i propadanjem ćelija organizma, kao i ćelija unijete hrane, nizom hemijskih reakcija nastaje krajnji produkt – mokraćna kiselina.
Giht nastaje kao posljedica povećanog stvaranja ili nedovoljnog izlučivanja mokraćne kiseline iz ljudskog organizma preko bubrega. Kod zdravih ljudi, i povećane količine mokraćne kiseline u krvi se uspješno eliminišu iz organizma preko bubrega. Ali, ako koncentracija mokraćne kiseline pređe prag rastvorljivosti u krvi, dolazi do njene kristalizacije i navedenih pojava taloženja kristala u zglobovima, kao i u drugim tkivima”, kaže Boris Šekler, specijalista interne medicine, subspecijalista reumatologije i kliničke imunologije, i upozorava na faktore rizika.
Faktori koji dovode do pojave gihta
Ishrana namirnicama bogatim purinima (meso iz organskog uzgoja, iznutrice, masne vrste ribe, sardine, slatka peciva, torte i kolači, gazirana pića)
konzumacija većih količina alkoholnih pića, posebno piva
genetska predispozicija – kod tih osoba se giht javlja u ranijem životnom dobu i ima težu kliničku sliku
upotreba nekih lijekova (diuretika, aspirina…)
kod pacijenata sa malignim bolestima i na hemioterapiji povećano je stvaranje mokraćne kiseline
osobe sa hroničnim bubrežnim bolestima imaju izlučivanje mokraćne kiseline, pa se ona zadržava u organizmu.
Javlja se naglo i bolno, a dovodi do ozbiljnih oštećenja
Giht, objašnjava dr Šekler, počinje naglo, i to najčešće noću.
– U najvećem broju slučajeva je zahvaćen korijen palca stopala (čukalj) i to se zove ‘podagra’. Iz tog razloga se koristi termin napad gihta. Oboljeli legne bez ikakvih tegoba, a probudi se u takvom stanju da, od jakih bolova, ne može da stane na nogu. Giht se rijeđe može ispoljiti i na drugim zglobovima, a može da zahvati više zglobova što zovemo poliartikularna forma gihta – naglašava Šekler.
Napominjući da je giht ozbiljna bolest, Šekler kaže i da se napadi periodično ponavljaju, a da svaki napad dovodi do novih oštećenja zglobova i vremenom do njihovih deformiteta, stvaranja kamena u bubregu i posljedičnog oštećenja bubrežne funkcije, ali i drugih manifestacija bolesti.
Kako se postavlja dijagnoza i kako se liječi
Za postavljanje dijagnoze najčešće je dovoljan ljekarski pregled, a važni su, prije svega, podaci koje daje bolesnik (anamneza), kao i tipična klinička slika bolesti.
– Od koristi je i punkcija oboljelog zgloba, kada se pregledom zglobne (sinovijske) tečnosti, pod mikroskopom uoče kopljasti kristali mokraćne kiseline. Tada je dijagnoza sasvim sigurna. Rendgenski snimak je od malog praktičnog značaja – opisuje postupak dijagnoze doktor Šekler.
Po njegovim riječima, u terapiji gihta primijenjuju se najprije nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (brufen, diklofenak, naproksen, COX – 2 inhibitori…), glikokortikoidi (posebno depo preparati koji za nekoliko dana, često i za 24 sata otklone tegobe bolesnika), alopurinol (lijek koji smanjuje stvaranje mokraćne kiseline u organizmu), i probenecid (lijek koji pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline iz organizma putem mokraće). Colhicin se, objašnjava doktor, upotrebljava rijeđe zbog brojnih neželjenih efekata, a i neki drugi lijekovi mogu biti od koristi, naročito ako se zna da giht ide često uz povišeni krvni pritisak, šećernu bolest, gojaznost, povećane vrijednosti masnoća u krvi.
Promjena životnih navika i hipopurinska dijeta su najbolja prevencija
– U sklopu prevencije i terapije gihta mora se raditi na opštem unapređenju zdravlja oboljele osobe, smanjenju tjelesne težine, smanjenju unosa alkoholnih pića (posebno piva) i primjeni hipopurinske dijete. Hipopurinska dijeta nije ograničena količinama unosa hrane, već daje preporuke šta je korisno u ishrani, odnosno šta je štetno za oboljelog”, kaže dr Boris Šekler i napominje da se takođe savjetuje da se oboljeli ne liječe sami, jer primjena ovih lijekova ima svoje zakonitosti, a obavezna je i periodična kontrola reumatologa – ističe se, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu