Kad je izašao sa sastanka, dr Tiodorović je na površini svog crnog automobila primijetio ogrebotinu dugačku oko metar i po duž prednjih i zadnjih vrata na strani vozača. Oštećenje je očigledno napravljeno metalnim predmetom, možda ekserom ili ključem, i jasno je da nije nastalo slučajno.
U izjavi za Blic, profesor Tiodorović kaže da “ne razumije kako se pojedini ljudi bave politikanstvom u toku epidemije, umjesto da svi budemo jedinstveni u borbi protiv virusa”.
– Ja nisam političar i ne bavim se politikom! U sve ovo sam ušao čista srca, a danas, povrh svega, doživljavam da mi izgrebu auto. Pa dokle? I zašto?! – kaže dr Tiodorović.
Dr Tiodorović je ogorčen i što se minulih dana našao na udaru pojedinaca u javnosti da je “nestručan”, kao i pojedinih političara iz opozicije koji su kritikovali to što je njegova kćerka Danica, dermatovenerolog, koja je u dva naleta liječila oboljele u kovid bolnici KC Niš, postavljena na mjesto pomoćnika generalnog direktora KC Niš za obrazovnu i naučno-istraživačku delatnost.
– Tata prodaje maglu narodu, a za nagradu funkcija kćerki- glasila je jedna od takvih objava na društvenim mrežama.
Dr Tiodorović kaže da se, i kada je svojevremeno bila epidemija gripa, odazvao na poziv tadašnjeg ministra zdravlja Tomice Milosavljevića, “kao i danas, kada sam se kao penzioner odazvao na poziv predsjednika u borbi protiv korone”.
– Ja, koji sam se usavršavao u Pasterovom Institutu u Parizu, koji sam prošao kroz 200 epidemija kao ljekar, da budem prozvan da sam nestručan?! Izvinite, ali mene to uznemirava. Posljednjih dana sam takođe doživio da prozivaju moju kćerku što je postavljena na mjesto pomoćnika generalnog direktora KC Niš. Zašto neko, prije nego što išta kaže, ne provjeri nečiju biografiju, i moju i njenu?! Njenu stručnost niko ne može dovesti u pitanje u naučnim krugovima, ona ima reference za obavljanje te funkcije. Čemu sve ovo od naroda koji ja toliko volim? – kaže za Blic profesor Tidorović.
Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović diplomirao je na Medicinskom fakultetu 1976. godine, bio je dugogodišnji redovni profesor Medicinskog fakulteta i šef Katedre za epidemiologiju u Nišu, a dugi niz godina bio je na čelu niškog Zavoda za javno zdravlje, da bi tokom devedesetih vodio i Klinički centar Niš.
U jednom intervjuu za Blic ispričao je kako se 1986. godine našao u Pasterovom institutu u Parizu.
– Često su me pozivali na njihove simpozijume na kojima su obrađivane rijetke bolesti, epidemije koje su se dešavale u svijetu, pogotovo u Africi. Slušajući i učestvujući u tom radu u Pasterovom institutu meni se činilo u početku da to djeluje kao neka pretpostavljena budućnost. Danas, gledajući iz ove situacije u kojoj se svijet nalazi, vidim koliko je to bilo opravdano. Dobro je što sam imao priliku da tada čujem o novim zarazama i o mogućim epidemijama. Takođe, tamo sam imao priliku da upoznam ljude poput Lika Montanjea, kao i njegovu ekipu. Oni su prvi uspjeli da dokažu virus HIV, dobitnici su Nobelove nagrade. U više navrata boravio sam tamo, usavršavao se, i to iskustvo mi je pomoglo tokom čitave moje karijere, kao i kasniji odlasci na načne skupove – ispričao je tada Tiodorović u intervjuu za Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu