Nebenzja je ukazao da je pokušaj Šmita da “oduzme kiseonik” političkim strankama u Republici Srpskoj jasan pokušaj da se iz političkog života u BiH izbace najpopularnije ličnosti i strukture u srpskom društvu.
– To je počelo krivičnim gonjenjem predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine Republke Srpske koji su demokratski izabrani predstavnici – rekao je Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji u BiH.
On je istakao da presude najvišim zvaničnicima Srpske i nalog za hapšenje predsjednika Dodika služe samo povećanju nivoa tenzija u regionu, kao i mnogo puta do sada, umjesto da se pokuša da se tenzije nekako umanje.
Nebenzja je rekao da je pokušaj hapšenja Dodika u Istočnom Sarajevu bila provokacija.
– Ne možemo da ne zaključimo da je Kristijan Šmit sebi postavio cilj da uguši sve srpsko u BiH. Uvjereni smo da Savjet bezbjednosti to treba kategorički da odbije kao neprihvatljivo, posebno zato što to dolazi od zapadne zajednice, čime Zapad postaje saučesnik u bezakonju i jasnim znacima kolonijalizma i ksenofobije – podvukao je ruski ambasador.
Nebenzja je ukazao da pokušaji da se sve što se dešava u BiH pripiše Banjaluci ne doprinose ničemu” i da fokus treba da bude na uzrocima, ne na logičkim posljedicama.
– Postoji izlaz iz ćorsokaka – kroz oslobađanje ljudi u BiH od spoljnjeg starateljstva, koje truje njihovu egzistenciju. Savjet bezbjednosti treba da donese odgovornu odluku da konačno ugasi Kancelariju visokog predstavnika u BiH, koja je davno izgubila vrijednost i postala pokretač konflikta – rekao je Nebenzja.
On je ocijenio da je potpuno beskorisno i neprihvatljivo da se snage EU u BiH koriste kao sredstvo sile u ime policijskih snaga BiH.
– To može da rezultuje gubitkom kontrole nad situacijom i da ima nepredvidljiv ishod. Vjerujemo da će rukovodstvo Operacije `ALTEA` djelovati u okvirima svog mandata, koji isključuje miješanje u politička dešavanja suverene države – zaključio je Nebenzja.
On je ukazao da su inicijatori najveće unutrašnje političke krize u BiH poslije rata spoljni igrači i njihove unutrašnje pristalice, koji žele da revidiraju arhitekturu i sistem podjele vlasti.
– Vidimo pokušaje da se BiH preoblikuje iz decentralizovane u unitarnu državu kroz smanjenje obimnih prava i ovlaštenja tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Često smo upozoravali na ozbiljnu opasnost od revidiranja Dejtonskog sporazuma – rekao je Nebenzja.
On je dodao da su “poruku Savjeta bezbjednosti da je Dejtonski sporazum kamen temeljac mirovnog procesa ignorisali oni koji trebaju da stvaraju uslove za njegovo provođenje”.
– Ponovo vidimo samozvanog visokog predstavnika, uz prećutnu saglasnost, ako ne i podršku njegovih zapadnih pristalica, da se miješa u striktno unutrašnje stvari nezavisne države BiH – naglasio je Nebenzja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu