Spremni smo da radimo nezavisno od zakonodavne i svih drugih vlasti. Nećemo podleći pritiscima – rekla je Tadićeva u obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ona je uputila kritiku parlamentu BiH jer tri godine nije imala priliku da mu se obrati, postavljajući pitanje odgovornosti parlamenta i njegovog jednogodišnjeg nerada za to.
– Pitanje ko je dobijao naknade za to vrijeme, zašto smo došli u tu situaciju i možemo li o tome razgovarati, vidjeti čije odgovornosti ima, da li su primane i naknade, da li se radilo na dva mjesta u isto vrijeme, pa ako nema krivične, ima li moralne odgovornosti – istakla je Tadićeva.
Prema njenim riječima, pitanje je šta bi se dogodilo da na dan stane rad pravosudnih institucija i policijskih agencija.
Tadićeva je ocijenila da se teret trenutne situacije odnosi ne samo na pravosuđe, već da svoj dio treba da podnese i parlament BiH, koji ima mnogo neizvršenih odluka Ustavnog suda BiH.
Glavni tužilac je podsjetila da je u jednom momentu ista osoba Denis Zvizdić vršio funkciju glavnog nosioca zakonodavne i izvršne vlasti.
– Još je trebalo da je nosilac sudske vlasti pa da imamo totalitarni režim – konstatovala je Tadićeva.
Prema njenim riječima, rasprava o pravosuđu trebalo je da bude zamijenjena važnijim pitanjima u ovoj zemlji – koronom ili migrantskom krizom i njenim rješavanjem.
Govoreći o radu Tužilaštva za 2017. i 2018. godinu, što je tačka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma, glavni tužilac je istakla da je Tužilaštvo ostvarilo normu.
Ona je navela da u Tužilaštvu BiH radi 58 tužilaca i oko 250 drugih zaposlenih, podijeljenih u tri odjeljenja – Odjeljenje za ratne zločine, Odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, privredni kriminal i terorizam, te Opšte odjeljenje.
– Do sada je za ratni zločin optuženo više od 800 lica i izrečeno preko 3.200 godina zatvora – rekla je Tadićeva, navodeći da Tužilaštvo ne dijeli žrtve i optužene po nacionalnosti.
Navodeći da je BiH lider u regionu po rješavanju predmeta ratnih zločina, ona je dodala da je ostao veliki broj neriješenih predmeta ratnih zločina – 449 predmeta protiv 4.233 lica.
– Jedino mjesto gdje žrtve imaju satisfakciju je Tužilaštvo BiH i gledamo ih na isti način – rekla je Tadićeva i založila se za usvajanje strategije za procesuiranje ratnih zločina, što bi trebalo da omogući da se manje složeni predmeti proslijede kantonalnim i okružnim tužilaštvima.
Glavni tužilac podsjetila je da se traži oko sedam hiljada nestalih u BiH i da se ovi slučajevi koriste kao dokazi u predmetima ratnih zločina.
Odjeljenje koje se bavi organizovanim kriminalom, korupcijom, privrednim kriminalom i terorizmom, prema njenim riječima, do sada je postiglo značajne rezultate, a po optužnicama za ova krivična djela izrečeno je više od 3.000 godina zatvora.
Tadićeva je u obraćanju poslanicima ustvrdila da će u BiH biti predmeta visoke korupcije i to sa osuđujućim presudama.
Kada su u pitanju krijumčarenje ljudi, Tadićeva je upozorila da se broj ovih krivičnih djela povećava i da je 2019. godine podignuto 30 optužnica.
– Svi zajedno moramo raditi da prevaziđemo ove probleme koji će tek biti pred nama – konstatovala je Tadićeva.
Prema njenim riječima, odsjek Tužilaštva BiH koji se bavi krivičnim djelom terorizma radi izuzetno dobro i sa dobrim rezultatima.
Tadićeva se založila za osnivanje vrhovnog suda na BiH te za provođenje preporuka iz izvještaja pravnog eksperta Rajnharda Pribea dostavljenog Evropskoj komisiji.
Poslanicima se kratko obratio i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji je ocijenio da ova pravosudna institucija radi kvalitetno i dobro.
Kao ilustraciju rada Suda BiH on je naveo da Sud nema nijednu neprovedenu u razumnom roku odluku Ustavnog suda Bih.
On je istakao da predsjednik Suda nema nadležnost da se miješa u odluke sudija, što je proklamovano i Ustavom, zaknima i evropskim konvencijama.
Nakon obraćanja Tegeltije, Debevca i Tadićeve, otvorena je poslanička rasprava o radu pravosuđa BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu