Time će i definitivno isteći rok koji je Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, prošle sedmice postavio pred domaće političare da usvoje izmjene izbornog zakonodavstva koje se odnose na integritet izbora, odnosno uvođenje skenera i elektronske kontrole glasača pred lokalne izbore sljedeće godine. Ako to ne učine, zaprijetio je Šmit, “postoji osoba koja ima nadležnost i ovlaštenja da to uradi”.
Bez obzira na Šmitove prijetnje, na jučerašnjem sastanku predstavnika parlamentarnih stranaka na nivou BiH, koji je održan sa članovima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, nije postignut dogovor o usvajanju izmjena Izbornog zakona koje bi zadovoljile Šmitove želje.
Bez podrške SNSD i HDZ
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Miroslav Vujičić, izjavio je nakon pomenutog sastanka da uvođenje novih tehnologija u izborni proces neće dobiti podršku poslanika vladajuće koalicije iz Republike Srpske.
– Ponovio sam stav da nelegalno izabrani članovi CIK, koji nisu izabrani na način na koji su izabrani i da tu sjede predstavnici političkih stranaka, a koji su organizovali sastanak sa dijelom poslanika Parlamentarne skupštine BiH gdje su nam prezentovali u usmenoj formi uvođenje novih tehnologija za vrijeme izbornog procesa, neće imati podršku. Da bi se izborni proces zaštitio treba se otvoriti pitanje članova CIK, imenovanja i političke pripadnosti. Trebali bi biti nezavisan organ, a nije tako i nama govore kako treba izgledati izborni proces. Prijedlog SDA i Izbornog zakona SNSD neće podržati – poručio je Vujičić.
Slične najave stigle su i iz HDZ BiH, koji je nezadovoljan zbog nerješavanja pitanja legitimnog predstavljanja Hrvata u institucijama BiH, odnosno činjenice da je Željko Komšić u više mandata izabran na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH iako većina Hrvata nije glasala za njegov izbor.
Vrijedi podsjetiti i da je predsjednik Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, nakon Šmitove prijetnje da će nametnuti izmjene Izbornog zakona ako to prethodno ne urade domaći političari, najavio da će vlasti Republike Srpske istog dana, kada Šmit nametne svoju odluku, donijeti svoj izborni zakon, te da će se po tim pravilima organizovati lokalni izbori na teritoriji Srpske.
Poremećene vrijednosti
Da li će zbog sve izvjesnijeg nametanja izmjena Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita, BiH zapasti u još dublju političku krizu, pitali smo za mišljenje bivšeg člana CIK i predsjednika Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”, Vehida Šehića.
On tvrdi da je BiH već godinama “u stalnoj krizi”, te da polemike oko izmjena Izbornog zakona, prema njegovim riječima, neće donijeti ništa novo.
– Dočekali smo kraj godine da se po hitnom postupku mora raspravljati o određenom zakonu, što je apsolutno neprihvatljivo. Izborni zakon i njegove izmjene moraju proći određenu javnu raspravu. Vlasništvo nad izbornim zakonom nije samo u rukama onih koji trenutno predstavljaju vlast, već svih građana koji izlaze na izbore. Ovdje je sve poremećeno u sistemu vrijednosti i dokaz je političke neodgovornosti mnogih na vlasti – tvrdi Šehić.
On, takođe, smatra da „nema ništa“ od ispunjavanja rokova koje je pred poslanike Parlamenta BiH postavio Kristijan Šmit, iako bi to, prema njegovom mišljenju, trebalo da spriječi najveći broj izbornih prevara.
– Lično smatram da tražene izmjene neće biti usvojene u petak, a onda ćemo vidjeti šta će da radi Šmit. Kako god, ne vjerujem da će nametanje izmjena zakona biti objavljeno do kraja godine, već vjerovatno prvih dana poslije Nove godine. Uvođenje novih tehnologija u izborni proces, kao što su skeniranje glasačkih listića i elektronska identifikacija birača treba hitno da se primijene. To će predstavljati materijalni trošak, ali se time štiti slobodno izražena volja građana. Da imamo odgovornu izbornu administraciju, da svi poštuju zakone i da postoje drastične sankcije za neprovođenje zakona, danas ne bi ni razgovarali o izmjenama Izbornog zakona. Tada bi imali sačuvan integritet i legitimitet izbornog procesa. Nažalost, svjedoci smo da se ovdje ne poštuje zakon, a falsifikati omogućuju mnogima da zarade desetine ili stotine hiljada KM – ističe Šehić.
Politički analitičar Tanja Topić nema dilemu da će Kristijan Šmit, ako domaće vlasti ne usvoje izmjene izbornog zakonodavstva koje se tiču integriteta izbornog procesa, nametnuti svoju odluku.
– Sve drugo bi predstavljalo dalje urušavanje kako Šmitovog autoriteta, tako i kancelarije koju predstavlja – kaže Topićeva za Srpskainfo.
S druge strane, ona smatra da prijetnje koje se ovih dana mogu čuti od predstavnika vlasti u Srpskoj, ali i predstavnika HDZ da neće prihvatiti „Šmitov zakon“, ne moraju da se ostvare.
– Prijetnje koje čujemo djeluju mi kao bacanje dimne bombe iz prostog razloga što Kristijan Šmit nije bio prihvaćen kao visoki predstavnik ni onda kad je donio odluku o finansiranju prošlih opštih izbora. Međutim, gotovo u tišini, sve političke partije to su prihvatile i time je, na neki način, provedena njegova odluka. Čini mi se da će i ovog puta Šmitova odluka biti provedena na isti način – predviđa Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu