Od Velikog petka pa do trećeg dana Vaskrsa, ovo je jedini dan koji nije obilježen crvenom bojom u kalendaru.
Velika subota je dan koji je, prema vjerovanju, Hristos proveo u Hadu, zato se ovaj dan provodi u tišini bez bogosluženja, a prva vaskršnja liturgija služi se u ponoć.
Vjeruje se da je Hristos bio tog dana tijelom u grobu, a duhom u Hadu. Na posljednji dan nedjelje stradanja i smrti vjernici cjelivaju plaštanicu na simboličnom Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare.
Svake godine na Veliku subotu, na dan između golgotskog raspeća na Veliki petak i Vaskrsa sina Božjeg u nedjelju, pred pravoslavni Vaskrs, održava se ceremonija starija od 12 vijekova.
U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vijekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.
Sprema se i čisti kuća, farbaju jaja
U kućama se završavaju neophodni poslovi oko dočeka velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, priprema odjeća. Ko nije obojio jaja i to ujutru završava, prije izlaska sunca.
U nekim mjestima mijesi se kolač vaskršnjak. I dalje se strogo posti, na vodi. Propisano je suhojedenje, odnosno ne jede se kuvana hrana.
Stari vjeruju da se na današnji dan obavezno treba učiniti neko dobro djelo ili udijeliti milostinja siromašnima. Vjeruje se da će se to višestruko vratiti dobročinitelju.
Na Veliku subotu se ne radi u polju i ne rade se nikakvi ručni radovi. piše Telegraf.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu